Čestim odlascima srijedom na ogulinsku tržnicu, uvidjeli smo da postoje brojna mala obiteljska gospodarstva koja prodaju svoje proizvode pri dnu tržnice s malim natpisom na kojemu piše da se radi o OPG-u i lokalnim proizvodima. Proizvodima domaćim, kvalitetnijim, zdravijim, od kojih živi netko iz našega susjedstva. Iako se većina njih svojom kvalitetom izborila za kupce, obiteljska gospodarstva i naši lokalni proizvodi ne dobivaju dovoljno prostora i nisu dovoljno promovirani u našemu gradu.

Odlučili smo stoga pisati upravo o njima i upoznati vas s malim proizvođačima, vlasnicima OPG-ova i njihovim proizvodima. Na početku smo razgovarali s Vedranom Puškarićem, pčelarom i vlasnikom OPG-a koji nosi njegovo ime.

Predstavite se i recite nam o svojim počecima bavljenja pčelarstvom.

 Zovem  se Vedran Puškarić te sam zaposlen u Općoj bolnici i bolnici branitelja Domovinskog rata  Ogulin. 2013. godine odlučio sam se  baviti  pčelarstvom. Nakon završene edukacije za zanimanje pčelar, svoje  prve  košnice  sam  kupio  od prijatelja, koji mi je bio ujedno i mentor. S njim dan danas surađujem i mnoge  probleme i poslove  zajednički rješavamo.

Mnogi ne znaju da je pčelarstvo rezultat direktnog rada pčela, ali i velikoga rada vrijednih pčelara. Koliko je pčelarstvo zahtjevan posao i što iziskuje?

Pčelarstvo nije zanimanje kakvo mnogi zamišljaju, da je dovoljno imati pčele te na kraju paše doći i uzeti  im med, a onda one opet skupljaju. Naime, pčelarstvo je zanimanje koje je daleko opsežnije nego li samo ime govori.  

Prošli ste mnoge edukacije. Znate da je znanje tajna uspjeha u pčelarstvu.

Osim poznavanja same pčele, anatomije  pčele,  moram  znati  i sve  drugo o njima što je vezano za pčelarstvo, npr. od bolesti koje ih  napadaju do njihovog  liječenja, što ih uznemirava  i mnoge  druge  stvari. Pčelar mora znati sve o pčeli, što one vole, što ne vole, kako žive, komuniciraju. Jedna  zanimljiva činjenica o njima je da one zapravo  komuniciraju tako  da matica  ispuštanjem feromona  daje  pčelama  radilicama  zadatke, a  pčele radilice  svojim  plesom,  tj. pokretima  pokazuju koliko je  udaljena  neka  paša od košnice i koliko je obilna.

Pčela  radilica  u  sezoni  živi  do 40 dana s time da cijeli  svoj  životni  vijek  ima  različite  zadatke koje joj matica  odredi. Trut je muška  pčela  koja osim  za  parenje s maticom služi i za mirnoću cijelog društva. Pčele su iznimne životinje i postoji bezbroj zanimljivih saznanja o njima.

Koliko pčelinjaka imate i gdje?

Osobno imam dva ucrtana stacionarna pčelinjaka, jedan u Ribarićima te drugi u Ogulinskom  Hreljinu. Ukupno  posjedujem  oko 50-tak košnica. Na području  Ribarića u većini slučajeva dobivam šumski medun, dok u Ogulinskom Hreljinu bude lipov ili cvjetni med. 

Okušao sam se i u selećem  pčelarenju pa sam već dvije sezone vozio 20-tak zajednica na područje Zvečaja, u bagremovu šumu. Prve sezone sam dobio do 25  kg po košnici meda, dok je prošle godine bilo O kg te smo morali još spašavati pčele da ne uginu od gladi. Na stacionarnim  pčelinjacima  obično  bude isto  do 25 kg meda  po košnici. Naravno, sve ovisi o godini.

Ljubitelji meda vole isprobavati različite vrste i zanimaju se za karakteristike, boju, okus i slično. Recite nam više o vrstama meda koje vi proizvodite i koje se najviše proizvode na području Ogulina.

Šumski  medun, medijikovac ili  medena  rosa kako  ga netko  zove, jedini je med  koji  nije  dobiven skupljanjem i preradom  nektara  iz cvijeta  biljaka.  Dobiva  se  od medene rose koja je produkt metabolizma  lisnih  uši karakterističnih  za  gorski  kraj  koji  se  proteže od Gorskog  Kotara,  preko  Ogulina, sve  do Saborskog.  Obično se  pojavljuje svake četiri godine dok kod nas ga zna biti i svake godine, no bude velika  razlika u količini  istog.  Medun je izrazito  bogat mineralima i enzimima  što  nije  karakteristično kod  meda dobivenog  iz  nektara.  Svakako je naš najkvalitetniji med, a što je tamniji, to je znak da je bolji.

Cvjetni  med je med  dobiven  iz  nektara različitih cvjetova, različitih vrsta biljaka. Ovisno o području i vremenu paše, može biti od svijetlije do tamnije, zlatno-smeđe boje. Svakako ovaj med ima blagotvoran učinak na organizam te štiti od prehlade i grlobolje.

Na ogulinskom području se može dobiti ponekad i med od pojedine vrste grma ili cvijeta koji je bio najzastupljeniji u to vrijeme paše kao  npr. med  od trušiljke.  To su  sve  zapravo cvjetni  medovi.

Lipov med je med skupljen s  cvijeta lipe koji je svjetlije  boje, te kod  nas se zna  ovisno o godini dogoditi da bude i lipovog  meduna, kada  u vrijeme cvatnje lipe lisna uš napadne list stabla lipe. Lipov med kao i lipov medun je izrazite  kvalitete te djeluje umirujuće i vraća energiju osobama koje  su fizički  iscrpljene.

Koje još pčelarske proizvode prodajete?

Osim što  proizvodim  cvjetni  med, šumski  medun  te ponekad i   bagrem  bavim  se i skupljanjem cvjetnog praha ili  peluda,  takozvanog djevičanskog voska te propolisa.  

U zadnje  dvije godine se  prijatelj  Nikola i  ja bavimo proizvodnjim vina od meda tj. medovine za  osobne  potrebe. U  skoroj  budućnosti smatram  da će i  taj  proizvod  biti  standardni te da ću ga proizvoditi za  prodaju.

Komentiraj

Unesite svoj komentar!
Ovdje unesite svoje ime