U spomen na dan kada su Ujedinjeni narodi 1992. g. usvojili Konvenciju o biološkoj raznolikosti (Convention on Biological Diversity – CBD), 22. svibnja slavi se kao Međunarodni dan biološke raznolikosti. Sve zemlje potpisnice Konvencije, među kojima i Hrvatska, obvezale su se na poduzimanje mjera nužnih za očuvanje i održivo korištenje biološke raznolikosti. Taj dan u Hrvatskoj slavi se i kao Dan zaštite prirode.

Nažalost, unatoč brojnim uloženim naporima kraj desetljeća od 2011. do 2020. g. nije dao željene rezultate. Čovječanstvo je i dalje suočeno s drastičnim opadanjem biološke raznolikosti. Ubrzava se brzina izumiranja vrsta, a milijun vrsta trenutno je u opasnosti od nestanka. Takav gubitak biološke raznolikosti ukazuje na degradaciju i neodrživu upotrebu ekosustava.

Više nego ikad, u svjetlu izazova s kojim je svijet suočen u trenutnoj pandemiji, zajedničko je mišljenje da moramo surađivati i usklađivati se u svom radu kako bismo izgradili održivu budućnost. Globalna zajednica je upozorena i pozvana da preispita svoj odnos prema prirodi. Unatoč svom tehnološkom napretku potpuno ovisi o zdravim i živopisnim ekosustavima koji su izvor hrane, vode, kisika, energije, lijekova i brojnih drugih blagodati.

Oslabljeni, zanemareni ili prekomjerno iskorišteni ekosustavi zvono su za uzbunu. Pandemija je dobrim dijelom povezana s promjenama u korištenju zemljišta, povećanom ljudskom uništavanju staništa divljih životinja, uključujući i ilegalne trgovine divljim životinjama koje predstavljaju rizične interakcije s divljom faunom i florom.

Očuvanje biološke raznolikosti u svim njenim oblicima i smanjenje utjecaja na klimatske promjene ključni su problemi na čije se rješavanje čovječanstvo treba usredotočiti.

Iz tog razloga, ovogodišnja tema Međunarodnog dana biološke raznolikosti „Naša rješenja su u prirodi “ naglašava da je biološka raznolikost ključna za održivu budućnost. Naše ambicije za prosperitetan i zdrav svijet bez očuvane biološke raznolikosti neće biti ostvarene.

“Zaštita i obnova bioraznolikosti jedini je put ka očuvanju kvalitete i kontinuiteta ljudskog života na Zemlji.”

Iz Strategije EU za bioraznolikost do 2030.

Službeni logotip Dana sastavljen je od 4 puzzle od kojih svaka predstavlja jednu od četiri podteme. Teme koje trebaju biti obuhvaćene od 18. do 22. svibnja 2020. ključni su elementi programa ovogodišnjeg Međunarodnog dana biološke raznolikosti.

18. svibnja – Znanost i znanje

Ključni su razumijevanje i rješenje problema. Biološka raznolikost predstavljena je kao rješenje klimatskih promjena. Polarni medvjed simbolizira povezanost s klimatskim promjenama i gubitkom staništa.

19. svibnja – Zaštita biološke raznolikosti

Podizanje svijesti o zaštićenim područjima i drugim učinkovitim mjerama na području zaštite. Guska je izabrana jer je ptica selica, kopnena i vodena, obuhvaća mnoga zemljopisna područja i staništa koja se šire izvan nacionalnih granica.

20. svibnja – Zdravlje, hrana i biološka raznolikost

Uzet je u obzir Svjetski dan pčela, 20. svibnja, kojim se želi ukazati na pčele i njihovu presudnu ulogu kao oprašivača u održavanju ekosustava.

21. svibnja – Ljudi, kultura i biološka raznolikost

Za ovu podtemu iskorišten je Svjetski dan kulturne, 21. svibnja. Djevojka predstavlja ljude, našu ulogu i odgovornost. Cvijet predstavlja našu (održivu) upotrebu biološke raznolikosti i sve dobrobiti koje dobivamo iz prirode.


Nekoliko jednostavnih stvari koje možete učiniti da pomognete očuvanju bioraznolikosti:

1. Posjetite Nacionalni park Plitvička jezera ili bilo koje drugo zaštićeno područje. Upoznajte bioraznolikost zaštićenog područja i prenesite spoznaje o njoj i važnosti njenog očuvanja.

2. Nastojte izbjeći uznemiravanje životinja kada ste u šetnji prirodom. Stoga, prije svega, ostanite na stazama, pravite što je moguće manje buke i promatrajte životinje iz daljine. Poštujte njihov životni prostor.

3. Ne hranite divlje životinje. Hranjenje životinja čini ih manje strašljivim i više ovisnima o ljudima, što utječe na njihovu sposobnost preživljavanja u prirodi. Uz to, hrana za ljude može učiniti životinje bolesnima.

4. Pročitajte Plan upravljanja  NPPJ. Pridružite nam se u provedbi nekih od aktivnosti i pomognite u očuvanju bioraznolikosti Nacionalnog parka Plitvička jezera.

5. Kada kosite travu oko svoje okućnice ostavite nepokošene bar male „otoke“. Tako ćete omogućiti razmnožavanje biljnim vrstama, skrovište i izvor hrane brojnim beskralješnjacima (kukcima i paucima) i kralješnjacima poput ptica, vodozemaca, gmazova i nekih manjih sisavaca (ježeva). Okućnica, osim što će biti prvenstveno bogatija vrijednim autohtonim biljkama, leptirima, drugim kukcima i životinjama, bit će i puno zdravija.

6. Očistite površinu zaraslu u šikaru koja je nekad bila livada prepuna života. Slijedite dobre primjere suradnje Parka i predstavnika lokalne zajednice poput ovog niže na fotografiji. Vratite dom brojnim biljnim, životinjskim i gljivljim vrstama koje preferiraju livade kao staništa ili mjesta gdje povremeno odlaze u potragu za hranom.

Očišćena zarasla površina u Sertić poljani (Izvor: Arhiva JU NPPJ)

7. Pomognite stručnjacima i znanstvenicima Znanstveno stručnog centra “dr. Ivo Pevalek” u praćenju i prikupljanju informacija o rijetkim i zaštićenim biljnim i životinjskim vrstama.

8. Noću isključite nepotrebna svjetla. Svjetlosnim onečišćenjem nepotrebno se troši energija te nepotrebno dolazi do emisije ugljikovog dioksida (CO2) što šteti okolišu. Osim toga, intenzivna noćna rasvjeta remeti prirodni ritam dana i noći potreban za normalno funkcioniranje većine živog svijeta (kukaca, ptica i sisavca). Zabilježeni su brojni primjeri negativnog utjecaja. Primjerice ptice selice zbog intenzivne noćne rasvjete postaju dezorijentirane pa često stradavaju u sudaru s objektima ili lete u krugovima dok se ne iscrpe. Dakle, ako želite noću osvijetliti svoj vrt, terasu, kućni prag i sl., odaberite svjetla koja ne blješte, usmjerite ih prema dolje i isključite ih čim uđete unutra.

9. Organizirajte akciju čišćenja divljih odlagališta otpada u svom mjestu ili se odazovite na akcije čišćenja koje se organiziraju na vašem području. Divlja odlagališta otpada imaju brojne negativne utjecaje. Osim što utječu na promjenu pejzaža i ostavljaju ružan dojam, utječu i na onečišćenje podzemnih i površinskih voda koja su stanište brojnim rijetkim i endemičnim vrstama. Uz njih je povezano širenje neugodnih mirisa koje od samog širenja mirisa ima daleko veće posljedice. Privlači brojne divlje životinje koje u potrazi za hranom na njima stječu loše i po život opasne navike.

Izdvojeno za djecu:

10. Pošaljite nam svoje crteže o ugroženim i zaštićenim biljnim i životinjskim vrstama.

11. Pogledajte kratki film o životnom ciklusu  kritično ugroženog leptira Parka, močvarnog plavca.

12. Pridružite se UN programu zaštite okoliša Zemaljska škola – Earth School, koja podučava vašu djecu o prirodi i biološkoj raznolikosti.

Komentiraj

Unesite svoj komentar!
Ovdje unesite svoje ime