Nakon šest godina temeljite međunarodne istrage nepravomoćno je na tri godine zatvora osuđena 34-godišnja Ruskinja Maria Krasnova, koja je 2014. hakirala bankovne račune brojnih hrvatskih građana te novac prebacivala na svoj račun. A to u Hrvatskoj nije izoliran slučaj.
IT sustavi u financijskom sektoru brzo se razvijaju i napreduju. Na primjer, aplikacije kojima se koristimo na telefonima za plaćanje računa, prije nego što dođu do krajnjeg korisnika, moraju zadovoljiti najviše standarde.
– Financijske institucije su pod jako velikim regulativama, kako HNB-a, tako i direktiva EU. Danas se potpuno legitimno smatra da sustavi financijski zapravo jedni od najsigurnijih sustava, rekao je Alen Delić, potpredsjednik Hrvatske udruge menadžera sigurnosti.
Potvrdili su to i iz Hrvatske udruge banaka.
“Hrvatske banke ulažu značajna sredstava u najsuvremenije metode zaštite s visokim sigurnosnim standardima za prijavu korisnika, zaštitu podataka u prijenosu, provjeru transakcija u sustavima za sprječavanje prijevara te odobrenje transakcija”, poručili su.
Najslabija karika u lancu su korisnici i upravo zato, napominje Delić, moraju biti jako oprezni.
– Da ne nasjedaju na napade socijalnim inženjeringom, tj. fishing mailove gdje se od njih traži da na određenim web stranicama koje nisu legitimne unesu svoja korisnička imena i svoje lozinke, dodao je.
U prvih 10 mjeseci ove godine u Hrvatskoj je zabilježeno 769 kibernetičkih kaznenih djela. U zamjenu za pokradene podatke hakeri traže novac, no iz MUP-a poručuju: nemojte ništa uplaćivati, obratite se policiji ili posjetite web stranicu koju su izradili u suradnji s Europolom. Usluga ove internetske stranice za sve je građane besplatna.
