Država će u potpunosti financirati obnovu i gradnju novih objekata na potpomognutim područjima pogođenima potresom, a za objekte koji nisu na tom području, participacija građana od 20 posto za konstrukcijsku obnovu ovisit će o dohodovnom i imovinskom cenzusu, rekao je ministar Horvat.
U izjavi novinarima ministar prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Darko Horvat istaknuo je kako u predloženom zakonu stoji da će Sisačko-moslavačka županija s 20 posto sufinancirati konstrukcijsku obnovu porušenih višestambenih zgrada, odnosno onih zgrada za koje se odluči da će se obnavljati.
“Sve one zgrade i kuće koje su uništene i neće se obnavljati, država će o svom trošku sto posto financirati izgradnju zamjenskih zgrada i kuća”, dodao je.
“Za sve ono što će biti potrebno rušiti, država će u potpunosti, bez ikakve participacije građana, financirati izgradnju zamjenskog stana ili kuće”, istaknuo je Horvat.
No, ako Sisačko-moslavačka županija ne bude imala dovoljnog fiskalnog kapaciteta pokriti onih 20 posto svoje obveze, naglasio je, država će u njeno ime participirati s tih 20 posto, što je Vlada u zakonu ostavila kao mogućnost.
Horvat: U zakonu sve jasno piše, u njega je ugrađen i dohodovni i socijalni cenzus
Naime, Vlada je sa sjednice u četvrtak u saborsku proceduru poslala izmjene Zakona o obnovi zgrada oštećenih potresom na području Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske te Zagrebačke županije, kojima predlaže proširenje primjene toga zakona i na Sisačko-moslavačku i Karlovačku županiju, koje je krajem prošle godine pogodio razorni potres.
Sve te županije, pa tako i Sisačko-moslavačka i Karlovačka županija, navodi se u predloženom zakonu, svojim proračunima će osigurati od po 20 posto za konstrukcijsku obnovu nekretnina na svojim područjima, isto kao i vlasnici odnosno suvlasnici nekretnine, dok će za potpomognuta područja sukladno posebnom propisu, a na kojima je proglašena katastrofa, RH u potpunosti osigurati sredstva.
Iznimke od navoda iz ovog članka, u smislu da se vlasnik odnosno suvlasnik nekretnine oslobađa uplate sredstava za konstrukcijsku obnovu, su ako njegov dohodak, uključujući i dohodak bračnog ili izvanbračnog duga, u protekloj i tekućoj godini ne prelazi iznos neoporezivog dohotka i ako nije imao druge značajnije imovine na dan 22. ožujka 2020., čija ukupna vrijednost prelazi 200 tisuća kuna, a između ostalog ako je i korisnik socijalne skrbi kojem je priznato pravo na zajamčenu minimalnu naknadu.
Stoga, naglasio je Horvat, u zakonu sve jasno piše, u njega je ugrađen i dohodovni i socijalni cenzus, pa se stoga umirovljenici i oni koji su u ovom trenutku nezaposleni ne trebaju bojati.
Dodatno je pojasnio kako na potpomognutim područjima na kojima je proglašena katastrofa, neće biti potreban ni imovinski ni socijalni kriterij, jer će u startu na ta područja Vlada ući sa 100-postotnim iznosom izgradnje zamjenskih stanova ili kuća.
Sisak po stupnju razvijenosti u kategoriji šest, kao i neki drugi gradovi pogođeni potresom
Sve navedeno u zakonu vrijedi i za Grad Sisak, rekao je ministar Horvat, osvrnuvši se time i na jučerašnju izjavu gradonačelnice Siska Kristine Ikić Baniček, koja je, uz ostalo, izrazila nezadovoljstvo, ustvrdivši da će se “Sisak obnavljati po istom modelu kao i Zagreb”, što Sisak neće moći isfinancirati.
“Ono što smo ugradili u samo tijelo zakona jest da Grad Sisak nema potrebu niti će ijednu kunu morati platiti u obnovu. Ja sam jučer poručio gradonačelnici neka pročita zakon, a ako joj on nije transparentno jasan, ja ću joj ga pojasniti, kao što to činim svima koji su pokazali bilo kakav interes. Ona taj interes nije pokazala, a ono što sam jučer imao priliku čuti izlazi izvan konteksta zakona”, reagirao je Horvat na tvrdnje sisačke gradonačelnice.
Naglasio je i kako se u startu došlo do činjenice da je osigurano 80 posto iznosa obnove grada Siska bez ijedne kune participacije samog Grada.
Dodao je da je Sisak po stupnju razvijenosti trenutno u kategoriji šest, kao i neki drugi gradovi pogođeni potresom.
“Ako gradonačelnica Siska to želi zatomiti, onda ili ne zna ili je stvarno podmuklo uvela prirez od 10 posto u jednu gradsku sredinu, u kojoj se taj prirez možda i nije trebao plaćati”, rekao je Horvat.
Ističe da je Ikić Baniček njihovu internu komunikaciju iskoristila za političku polemiku. “Ako će naši sljedeći razgovori biti predmet političkog prepucavanja kroz medije onda mislim da smo si rekli sve”, dodao je.
