Nalazimo se u jednom od najsušnijim ljeta zadnjih desetljeća prema klimatološkim mjerenjima. Posljedica toga su veliki gubitci u poljoprivredi kao i presušivanje brojnih vodotoka diljem Europe. Velike plovne rijeke Dunav i Rajna koje su okosnice riječnog prometa Europe su toliko niske razine, da brodovi mogu prevoziti znatno manji teret da bi se smanjio gaz. Neke rijeke u Hrvatskoj su pred presušivanjem kao Orljava u Požeškoj kotlini i Plitvica kod Varaždina.
Jedan od većih problema je i smanjenje dotoka vode u izvorišta odakle se pitkom vodom snabdjevaju naselja, pa je kod nekih već uvedena redukcija. Karlovačka županija apelira na štedljivo korištenje vode u općini Draganić, a isti apel vrijedi i za vodoopskrbu na brojnim otocima. S druge strane Ogulin nema tih problema.
Ogulin se snabdjeva vodom iz izvora Zagorske Mrežnice a to vrelo je najizdašnije u Gorskoj Hrvatskoj, tako da ogulinski kraj do sada nije imao potrebu redukcije vode. Kapacitet vrela je 10 do 15 tisuća litara u sekundi a maksimum crpne stanice je 120 litara u sekundi što ga čini više nego dostatnim za potrebe svih ogulinskih naselja, općine Tounj i dijela općine Bosiljevo u naselju Grabrk. Ogulin ima još jedno vrelo u Turkovićima, Zdišku, no ono nije spojeno na vodovodnu mrežu zbog toga što se voda bakteriološki ne obrađuje, iako je iz Turkovića još pred 150 godina voda prirodnim padom došla do vrela Cesarovac u gradskom parku. Gradnjom vodospreme u Gavanima 1997. riješena je opskrba vodom viših naselja Ogulina a obavljena je i rekonstrukcija vodovodne i kanalizacijske mreže u dužini blizu 10 km. Iako postoji projekt za još četrdesetak km, zadnjih godina je malo toga urađeno. Rekonstrukcija vodovodne mreže glavni je uvijet za smanjenje gubitaka vode, što postaje sve važniji imperativ, jer je voda sve važniji resurs.
Općina Josipdol se snabdjeva vodom iz Bocinog vrela a po potrebi iz iz ogulinskog vodovoda, dok se Plaški snabdjeva iz Dretulje, dok Saborsko ima izvore Točak i Čevrkalo.
