Da nismo ograničili kretanje i da smo ostavili kafiće otvorene, broj zaraženih bio bi veći od 30.000, a broj mrtvih bio bi 935.
Da je Hrvatska uvela karantenu samo tjedan kasnije, broj mrtvih u našoj zemlji bio bi dvostruko veći. Da smo još dva tjedna oklijevali, broj mrtvih bio bi gotovo pet puta veći nego danas, ustvrdio je za Jutarnji list na osnovi matematičkih modela Ozren Polašek, profesor na Katedri za javno zdravstvo i voditelj Centra za globalno zdravlje Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Splitu.
– Kako bismo odgovorili na pitanje o učinkovitosti karantene, trebamo koristiti SEIR model (engl. susceptible – exposed-infectious-recovered). Taj se model koristi za razumijevanje i praćenje širenja zaraznih bolesti. Na temelju 13 parametara iz literature ili temeljem podataka iz našeg zdravstvenog sustava izrađen je model koji vjerno ocrtava dinamiku epidemije u Hrvatskoj, uz nisku razinu očekivane pogreške od oko 4 posto u procjeni broja umrlih te 12 posto u procjeni broja zaraženih – rekao je prof. Polašek koji je i član Znanstvenog savjeta za borbu protiv pandemije koronavirusa Vlade RH.
Naglasio je kako SEIR model omogućava testiranje različitih scenarija te uvid u neke situacije koje se, na sreću, nisu dogodile. -Uvođenje karantene dva tjedna kasnije povećalo bi te brojeve na 13.134 zaražene i 487 umrlih osoba. Osnovni model pretpostavio je učinkovitost karantene od 90 posto, što je bilo u skladu s najboljim predviđanjima rizika širenja bolesti koji je za Hrvatsku odredio Europski centar za kontrolu bolesti (ECDC) koji je za Hrvatsku izračunao najniži reprodukcijski broj od 0,26 – pojasnio je Polašek.
Najgori scenarij je uvođenje 50-postotne karantene tjedan dana kasnije i u tom slučaju zarazilo bi se 70.356 ljudi, a umrlo bi njih 2124. Posebno loš ishod ovog modela je sustavno i masovno preopterećenje zdravstvenog sustava, poput onoga što smo vidjeli u Italiji – naglasio je Polašek.
Polašek priznaje kako je uspjeh karantene u Hrvatskoj, nažalost, imao negativne posljedice za naše gospodarstvo. – Međutim, gospodarstvo se može oporaviti, a izgubljeni ljudski životi ne mogu se vratiti. Ako se dogodi da se virus reaktivira na jesen, ono što smo dosad naučili moramo primijeniti tako da i dalje uspješno zaustavljamo nekontrolirano širenje virusa protuepidemijskim mjerama, ali i da osiguramo zaštitu gospodarskih aktivnosti.
