Marija Jurić Zagorka

U okviru Mjeseca hrvatskoga jezika izložbom mnogobrojnih izdanja, koja se mogu posuditi u Gradskoj knjižnici Ogulin prisjetili su se Marije Jurić Zagorke na dan njezina rođenja – 2. ožujka davne 1873.

Marija Jurić Zagorka bila je profesionalna novinarka i najčitanija hrvatska književnica. Pokrenula je i uređivala Ženski list, prvi hrvatski časopis za žene te Hrvaticu. Borila se protiv društvene diskriminacije i za ženska prava. Aktivno je sudjelovala u političkim borbama, bila glasna i oštra protivnica mađarizacije i germanizacije. Počinje pisati romane koji su predstavljali društveni i nacionalni prosvjed. Prvi roman joj je Roblje (1899.), koji je Strossmayerovom zaslugom izlazio u Obzoru. Pisala je romane namijenjene široj publici u kojima isprepliće ljubavne priče s elementima nacionalne povijesti. Neka su njezina prozna djela dramatizirana i ekranizirana. U književnosti se javlja još crticom Pod sljemenom koja je izlazila u Bršljanu 1886. godine. Pravu čitateljsku afirmaciju stječe ciklusom romana Grička vještica (Male Novine, 1912. – 1914.). U razdoblju od 1912. do 1953. godine napisala je i objavila dvadesetak romana. Neuklopljiva u književno-stilističku matricu vremena u kojima su se pojavljivala, Zagorkina djela nisu pratile ozbiljne književne kritike. U isto vrijeme čitatelji su s nestrpljenjem očekivali nove nastavke romana koji su izlazili u Malim NovinamaJutarnjem listuObzoruŽenskom listuHrvatskom dnevniku Hrvatici. Također, na nagovor samog Strossmayera, počinje pisati povijesne romane i drame.

           Piše komedije, romane, jednočinke, satire te time daje značaj razvoju hrvatske dramske književnosti. Njezino scensko djelo je komedija Jalnuševčani (1917.) koja svoje tematsko izvorište crpi jednako iz hrvatske književne tradicije kao i iz hrvatske zbilje ondašnjeg vremena. Nije lako odgovoriti na pitanje koliko je Zagorka napisala romana, međutim, smatra se da je napisala oko trideset i pet, od kojih neki nisu dovršeni.

            Kod čitateljstva Zagorka je bila vrlo popularna. Možda baš zbog toga nisu joj bile sklone neke tadašnje književne veličine kao Gjalski koji je njezina književna ostvarenja nazivao šundliteraturom za kravarice, a zamjerke je nalazio i njezinu novinarskom radu. Kritika je nije cijenila, a čak ni sama Zagorka nije baš pohvalno mislila o svojoj literaturi. Tek u novije vrijeme može se govoriti o primjerenijoj pozornosti koja se daje njezinu djelu. Možda je svijest o Zagorkinoj vrijednosti ponajbolje izrazio književnik Pavao Pavličić koji u knjizi Rukoljub: pisma slavnim ženama (1995.) kaže: “Vi ste uranili u svemu, i možda bi tek ovo bilo pravo vrijeme za vas; a mi smo tek danas svjesni koliko nam je potrebno ono što ste nam vi mogli dati.”

Ogulin.eu Marija Jurić Zagorka – žena ispred svog vremena

Komentiraj

Unesite svoj komentar!
Ovdje unesite svoje ime