Krajem lipnja depoziti u bankama koji obuhvaćaju depozitni novac te štedne i oročene depozite građana dosegnuli su iznos od 383,3 milijarde kuna, što je čak 18 milijardi kuna ili pet posto više u odnosu na kraj protekle godine. Jasan je to signal da su građani poslušali preporuke Hrvatske narodne banke da novac koji drže kod kuće prebace na račune kako bi ga besplatno konvertirali u eure 1. siječnja iduće godine.
Ukupni depoziti u bankama porasli su treći mjesec zaredom, na godišnjoj i mjesečnoj razini. U odnosu na lanjski lipanj, depozita u bankama je za 42 milijarde kuna više što je rast od 12 posto.
Analitičari Raiffeisen banke pišu kako je ovakav rast posljedica bujanja stavke ‘depozitni novac’, koji uključuje sav novac na transakcijskim računima. Na kraju ovogodišnjeg lipnja, depozitni novac je dosegnuo iznos od 162,9 milijardi kuna što je tako više od 42 posto svih depozita.
U odnosu na kraj 2021. depozitni novac porastao je za 10 milijardi kuna ili 6,5 posto, dok je na godišnjoj razini zabilježen snažan rast od 17,4 posto (ili 24 milijardi kuna) odnosno 3,4 posto (ili 5,4 milijardi kuna) u odnosu na mjesec ranije.
‘Dvoznamenkaste godišnje stope rasta ove kategorije depozita traju još od kraja drugog tromjesečja 2013. godine, a rezultat su niskih pasivnih kamatnih stopa banaka koje tako više ne nude atraktivne povrate (na oročenu štednju) te razmjerno slabe sklonosti ulaganja u alternativne financijske instrumente’, pojašnjavaju RBA analitičari.
Drugim riječima, građani drže novac na tekućim i žiro računima jer se oročenja više ne isplate, fondovi i dionice još su uvijek prerizično ulaganje za prosječnog Hrvata.
Analitičari RBA kažu kako je prema kraju godine za očekivati dodatan priljev na tekuće i žiro račune jer se građani spremaju za uvođenje eura.