S prvim danom nove 2023. godine na snagu stupaju brojni propisi. Odvjetnici Dora Ljevar i Danijel Pribanić nabrojali su najvažnije promjene.
Novi Zakon o radu od 1. siječnja 2023. godine
- Ograničava se sklapanje ugovora o radu na određeno vrijeme na najviše tri puta u tri godine.
- Produljuje se trajanje pauze između prestanka ugovora o radu na određeno vrijeme i sklapanja novog ugovora o radu na određeno s dva na šest mjeseci.
- Detaljnije se definira rad od kuće i vrijeme dostupnosti radnika nakon radnog vremena za pozive i e-mailove.
- U slučaju prekida rada uslijed izvanrednih okolnosti radnik će imati pravo na naknadu plaće u visini 70 posto prosječne plaće u prethodna tri mjeseca.
- Omogućava se sklapanje ugovora o radu za stalne sezonske poslove na određeno i na neodređeno vrijeme.
- Radnik će moći u dodatnom radu raditi 8, a iznimno i 16 sati tjedno.
- Poslodavac smije produljiti trajanje probnog rada u slučaju privremene odsutnosti radnika tijekom probnog rada.
- Radnik koji u trenutku otkazivanja ugovora o radu ima navršenih 65 godina života i 15 godina mirovinskog staža, neće ostvarivati pravo na otkazni rok ni otpremninu.
- Odredbe o uređenju rada putem digitalnih platformi stupaju na snagu 2024. godine.
- Novost je i obveza plaćanja povećanja satnice za rad nedjeljom za 50% od redovne satnice.
Izmjenama će biti detaljnije uređen rad od kuće. U Europi se već počeo javljati trend vremenskog ograničenja rada od kuće kako bi se izbjeglo da radnik boravkom u drugoj državi ne postane porezni rezident te druge države.
Ograničenja su nametnuta i kako bi se spriječila primjena radnog prava strane države iz koje radnik radi. Više informacija
Novi zakon na snagu će stupiti dana 1. siječnja 2023. godine.
Isplata plaće i tekući račun
Izmjenama Zakona o porezu na dohodak od 1. siječnja 2023. plaće se više neće morati isplaćivati isključivo na tekući račun. Na taj će se način rasteretiti građani i poduzetnici koji su do sada morali imati dva ili više računa.
S obzirom da je izdano odobrenje o proširenju pružanja usluga Revolut Bank UAB u Republici Hrvatskoj, plaće će se moći isplaćivati na račune koje građani imaju otvorene u toj banci.
Obveza usklađivanja temeljnog kapitala do kraja 2023. godine
Temeljni kapital trgovačkog društva mora zadovoljiti pravila zaokruženih iznosa na cijeli broj. S obzirom na fiksni tečaj konverzije, to je u pravilu nemoguće postići automatizmom.
Dionička društva su do kraja 2023. godine dužna iskazati temeljni kapital u eurima, a društva s ograničenom odgovornošću (d.o.o. ili j.d.o.o) moraju to napraviti u roku od tri godine, u protivnom će biti obrisana iz sudskog registra. Najniži iznos temeljnoga kapitala društva s ograničenom odgovornošću će:
- umjesto sadašnjih 20.000 kuna iznositi 2.500 eura,
- umjesto sadašnjih 200.000 kuna iznosit će 25.000 eura za dionička društva.
Najmanji nominalni iznos dionice, koji je sada 10 kuna, iznosit će jedan euro.
Najavljene su i izmjene zakona kojima će se ovi rokovi za konverziju temeljnog kapitala ukinuti.
Iskazivanje temeljnog kapitala u eurima će dovesti do potrebe za smanjivanjem ili povećanjem temeljnog kapitala, izdavanja dodatnih dionica i povlačenja dionica.
Crna lista poslodavaca
Zakonom o suzbijanju neprijavljenog rada uvode se crne liste poslodavaca koji ne prijavljuju radnike ili koriste rad radnika koji su navodno samostalni u pružanju usluga.
Poslodavca će se kažnjavati za neprijavljene domaće i strane radnike. Neprijavljeni radnik će odmah biti prijavljen, a poslodavac će uz kaznu biti obvezan platiti i sve druge obveze za neprijavljenog radnika za razdoblje unazad 6 mjeseci.
Zakon će stupiti na snagu 1. siječnja 2023. godine.
Angažman stranih radnika
Najčešći problem sa stranim radnicima je povrat visokih troškova za usluge posredovanja u zapošljavanju te troška i vremena za ishođenja radnih dozvola. Strani radnici, kao i domaći, sve češće daju otkaz nakon nekoliko tjedana ili mjesec dana rada, što cijeli proces zapošljavanja i troškove čini besmislenima.
U praksi se je pojavilo i pitanje suživota u organiziranom smještaju radnika iz različitih kultura i navika i kako nečije ponašanje izvan radnog vremena, može utjecati na radni odnos.
Liječnički sindikati postaju reprezentativni
Izmjenama zakona će se reprezentativnim sindikatom smatrati i liječnički sindikat koji ima najmanje dvadeset posto liječnika članova sindikata, od ukupnog broja zaposlenih liječnika na koje se kolektivni ugovor primjenjuje.
Ovime se želi postići veća zastupljenost liječnika u kolektivnim pregovorima jer su do sada bili nadglasavani sindikatima medicinskih tehničara i drugog osoblja u kojima nisu bili zastupljeni.
Povećana minimalna plaća za 2023. godinu
Visina minimalne plaće za 2023. godinu je u bruto iznosu 700 eura, a u netu 560 eura. To je povećanje od 12 posto u odnosu na 2022. godinu, kad je minimalna plaća iznosila 622 eura. Novim kolektivnim ugovorom od kolovoza su povećana prava radnika u građevini. Ovo će utjecati na povećanje cijene radova i veću atraktivnost zanimanja među domaćim radnicima.
Zabrana rada trgovina nedjeljom
Najavljene su izmjene u radu trgovina u 2023. godini. Nedjeljom će one moći raditi samo iznimno, i to 16 nedjelja tijekom godine. Izmjenama zakona će se promijeniti i radno vrijeme trgovina.
KU za djelatnost ugostiteljstva
Proširena je primjena kolektivnog ugovora ugostiteljstva na sve poslodavce koji se bave ugostiteljstvom i turizmom u Hrvatskoj. Od 1. lipnja minimalna bruto plaća u ugostiteljstvu je sad 4.687,50 kuna. Za sobarice, pomoćnog konobara, pomoćnog kuhara i pomoćnog recepcionara minimalna plaća je 4.800 kuna.
Za poslove konobara, kuhara, slastičara i recepcionara, minimalna plaća iznosi 5.400 kuna bruto. Dodatak na radni staž od 0,5 posto po godini staža je sad obvezan, a plaćaju se i naknade za otežane uvjete rada, noćni, smjenski i prekovremeni rad, jubilarna nagrada i naknada za odvojeni život. Više o ovome pročitajte u priopćenju.
Povećanje osnovice plaća i drugih materijalnih prava za državne službenike
Vlada i sindikati javnih i državnih službi potpisali su dodatke kolektivnim ugovorima kojima se povećava osnovica plaće i drugih materijalnih prava u 2022. i 2023. godini. Plaće u javnim i državnim službama povećavaju se za šest posto od 1. listopada 2022., i dva posto od 1. travnja 2023. godine.
Predviđeno je i povećanje božićnice s dosadašnjih 1.500 na 1.750 kuna, povećanje regresa za 2023. godinu s 1.500 na 1.750 kuna te povećanje dara za djecu sa 600 na 754 kune. Ovo povećanje bi moglo neizravno utjecati i na rast plaća u privatnom sektoru zbog inflacije.
Zamjena kuna u eure
Do kraja 2022. godine će se izmijeniti stotinjak propisa vezanih za euro (142. sjednica Vlade Republike Hrvatske).
Svi iznosi u kunama na bankovnim računima će banke automatizmom pretvoriti u iznose u eurima. Gotovinu u kunama je moguće koristiti u trgovinama do 14. siječnja 2023. godine.
Zamjena gotovine iz kuna u eure će biti moguća još i 2023. godine u bankama, pošti i FINA-i. U mjenjačnicama je zamjena moguća samo do kraja 2022. godine. Postoji limit od 100 novčanica i 100 kovanica po transakciji. Od 2024. godine zamjena novca će biti moguća jedino Hrvatskoj narodnoj banci.
Financijski izvještaji i prijava poreza u eurima za 2023. godinu
Za 2022. godinu financijski izvještaji trebaju biti u kunama neovisno o rokovima za predaju izvještaja. Financijski izvještaji za 2023. godinu trebaju biti izrađeni u eurima. Prijava poreza za 2022. godinu je u kunama, a za 2023. godinu u eurima.
Cijene u maloprodaji u kunama i u eurima i tijekom 2023. godine
Od 5. rujna 2022. do kraja 2023. godine cijene u maloprodaji (B2C) se iskazuju i u kunama i u eurima. Primjenjuje se fiksni tečaj: 7,5345. Ovo se odnosi i na reklame i letke. Trgovci trebaju kontaktirati pružatelje IT usluga, računovodstva i uskladiti svoje opće uvjete sa zakonskim izmjenama.
Veleprodaja nema obvezu dvojnog iskazivanja cijena, nego od 2023. godine iskazuju cijene samo u eurima. Dvojnog iskazivanja cijena nema ni kad god je to previše otežano ili je preskupo. Na stranici 4.
Podizanje gotovine na bankomatima bez naknade
Banke od 15. prosinca 2022. do 15. siječnja 2023. godine neće naplaćivati podizanje gotovine karticama koje ne pripadaju banci odabranog bankomata. Od 15. do 31. prosinca moći će se podići kune bez naknade na bilo kojem bankomatu, a od 1. do 15. siječnja 2023. godine na isti način euri. Link na kartu bankomata koji su u funkciji u prijelaznom razdoblju: HUB karta bankomata.
Obračunske liste u kunama i eurima
Plaće koje se isplaćuju od siječnja 2023. godine nadalje, dolaze uz obračunsku listu samo u eurima. Obračun za putne troškove smije biti samo u kunama ako su troškovi isplaćeni u 2022. godini.
Ugovori o radu i drugi ugovori se ne mijenjaju zbog uvođenja eura
Postojeći ugovori o radu u kojima je plaća iskazana u kunama se ne mijenjaju niti aneksiraju. Na sve se iznose primjenjuje fiksni tečaj 7,5345 dok su ugovori na snazi. Ovo se odnosi i na sve druge ugovore. Ponude za posao i novi ugovori ili aneksi koji bi se sklapali do kraja 2022. godine, moraju imati iznose i u eurima i u kunama.
Isplaćivanje povećanih neoporezivih iznosa do kraja godine
U listopadu 2022. godine su povećani limiti neoporezivih naknada, i to unatrag za cijelu 2022. godinu. Od 2023. poslodavci će u jednom mjesecu moći neoporezivo isplaćivati radnicima paušalnu naknadu u iznosu od 500 kuna mjesečno ili naknadu za troškove prehrane do 1.000 kuna uz dostavu računa.
Opcije će se moći kombinirati iz mjeseca u mjesec pa će tako jedan mjesec biti moguće isplatiti paušalnu naknadu, a drugi naknadu za prehranu prema dostavljenim računima.
Sporazum o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja između Hrvatske i SAD-a
Sporazumom o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja između Hrvatske i SAD-a olakšava se gospodarsko poslovanje među državama, posebice lakši pristup hrvatskih poduzetnika američkom tržištu.
Sporazum će imati utjecaja i na građane, npr. povratnike koji se žele doseliti u Hrvatsku te studente koji borave u SAD-u. Hrvatski sabor i američki Senat moraju potvrditi Sporazum kako bi stupio na snagu.
Smanjena je stopa PDV-a
Od 1. travnja došlo je do promjene stope PDV-a s 25% na 13% na široki raspon usluga iz turizma i cateringa. Uz to je smanjena stopa PDV-a na dječju hranu, ulja i masti, svježe meso, jaja, ribu i morske plodove te svježe voće i povrće.
Nulta stopa PDV-a na isporuku i ugradnju solarnih ploča
Od 1. listopada 2022. godine PDV se obračunava po stopi od 0 posto na isporuku i ugradnju solarnih ploča na privatne i stambene objekte, prostore za stanovanje te javne i druge zgrade koje se koriste za aktivnosti od javnog interesa.
Porez na naslijeđena novčana sredstva iz inozemstva
Zbog sve većeg broja slučajeva nasljeđivanja u obiteljima čiji članovi ne žive u Hrvatskoj, Porezna uprava je izdala mišljenje da se lokalni porez na nasljedstva i darove ne plaća na ona sredstva po računima u stranim bankama. Ovo će za mnoge biti nepovoljno jer je stopa poreza na nasljedstva i darove u Hrvatskoj 4 posto, što je među najnižim poreznim stopama u Europi čiji je prosjek 10 posto.
Porez na esktraprofit
Porez na ekstraprofit se primjenjuje na dobit iz 2022. godine. Obveznici su poduzeća s preko 40 milijuna eura koji su u 2022. godini imali povećanje dobitka od 20 posto u odnosu na 4-godišnji prosjek. Porez se primjenjuje neovisno o djelatnosti poduzeća.
Stopa dodatnog poreza na dobit je 33 posto, što znači da će porezni obveznik platiti porez na dobit po stopi od 18 šposto, a potom će još na ostvareni ekstraprofit platiti i 33 posto dodatnog poreza na dobit. Zakon se ne odnosi na novoosnovane poduzetnike u 2022. godini niti na one koji u 2022. godini prestaju s poslovanjem.
Obveza elektroničke komunikacije
Svi obrtnici i osobe koje obavljaju slobodna zanimanja trebaju se prijaviti u sustav e-komunikacije. Nastavlja se i digitalizacija javne uprave i moguće je podneske dostavljati i primati e-komunikacijom. Trgovačka društva koja se još nisu prijavila u sustav e-komunikacije, to trebaju napraviti što prije.
Stroža primjena poreza na kuće za odmor
Porez na kuće za odmor plaćaju vlasnici kuća za odmor, a kriterij za utvrđivanje statusa kuće za odmor je njeno korištenje povremeno ili sezonski. Nekretnina koja služi vlasniku za stalno stanovanje ne podliježe plaćanju poreza na kuće za odmor.
Porezna uprava je dala mišljenje da sama prijava prebivališta na adresi nekretnine, kao ni činjenica da se radi o jedinoj nekretnini u vlasništvu poreznog obveznika na području Hrvatske, sama po sebi ne znači da se nekretnina koristi za stalno stanovanje, nego je tu činjenicu potrebno dokazati i drugim odgovarajućim dokazima. U praksi su to računu za komunalije s potrošnjom koja odgovara veličini obitelji.
Aplikacija Moje nekretnine
Od 10. siječnja 2023. godine neće biti moguće podnijeti prijedlog za upis u zemljišne knjige poštom ili na gruntovnici. Građani i poduzetnici će svoje prijedloge za upis u zemljišne knjige moći podnijeti elektroničkim putem, preko javnih bilježnika i odvjetnika. Putem aplikacije Moje nekretnine građani će dobivati obavijesti o svemu što se događa s nekretninama čiji su vlasnici.
Cenzura na internetu i odgovornost urednika za komentare čitatelja
Europska unija uvodi pravila s ciljem stvaranja ‘sigurnijeg digitalnog prostora’. Internetske platforme postaju odgovorne za sadržaj koji objavljuju korisnici. Zakonom o elektroničkim medijima, portali i drugi izdavači elektroničke publikacije postali su odgovorni za cjelokupni sadržaj koji objavljuju, uključujući i sadržaj koji generiraju korisnici.
