U utorak 14. ožujka križevački vladika Milan Stipić predslavio je u župnoj crkvi sv. Križa u Ogulinu arhijerejsku liturgiju po istočnom, grkokatoličkom obredu nakon čega je nazočio predstavljanju posljednjeg broja znanstvenog časopisa Podplješivički graničari.
Na misi su suslavili župnik Jaske i dekan katedralnog dekanata o. Marijan Jeftimov, o. Željko Pajić i đakon Antonije Pajić iz Karlovca kao i svećenici Gospićko-senjske biskupije, mjesni župnik Nikola Prša, o. Andrija Kekić te umirovljeni svećenici Mile Rajković i mons. Mile Pecić. Glazbom je misu animirao dio crkvenih pjevača iz Jaske. Misa je inače prikazana i za ubijenog svećenika Nikolu Gačešu koji je 8. lipnja 1820. godine potpisao uniju s Križevačkom eparhijom i kojeg su nakon toga nasilno ubili njegovi sumještani pravoslavci iz Tržića.
Vladika Stipić na početku je uz domaćine pozdravio o. Andriju Kekića iz Križevačke eparhije koji s ljubavlju vrši službu župnika u Gospićko-senjskoj biskupiji i da je ova misa prilika da se ogulinski vjernici upoznaju s bogatstvom grkokatoličke liturgije. „Nisu svi katolici rimskog obreda jer postoji i drugi obredi kao koptski, etiopski, sirijski itd. koji pokazuju da se kroz različitosti obreda učvrstilo jedinstvo s rimskog crkvom. Iako imamo istočni obred, mi pripadamo katoličkoj crkvi i svi smo jedna crkva,“ istaknuo je vladika Stipić te podsjetio na 400 godina dugu povijest Križevačke eparhije. Glede aktualnih ratnih zbivanja u Ukrajini preporučio je molitvu da se neprijatelj promijeni i obrati. Ljubav, mir i zajedništvo ljude čine boljima. Isus nam je svim pokazao kako u život unijeti harmoniju. Pričešćivanje na koncu mise je održano na oba obreda.
Zatim je u župnoj pastoralnoj dvorani održano predstavljanje Podplješivičkog graničara a u organizaciji Katedre čakavskog sabora Modruše. Njen predsjednik Zvonko Trdić je podsjetio da je planina Lička Plješivica oduvijek bila dio ličkog korpusa s obje strane, a da je onaj SI dio bio imputiran nakon 1945. Urednik Podplješivičkog graničara Želimir Prša je prezentirao tri dosadašnja broja lista koji na preko 700 stranica donosi dio prešućene povijesti. Vladika Stipić je govorio o povijesti i raznolikosti kršćanstva kada se nakon pada Rimskog Carstva, politički centar preselio se iz Rima u Carigrad. Neki kršćani na Istoku su težili za izgubljenim jedinstvom odnosno zajedništvom s Rimom nakon crkvenog raskola 1054. godine. Tako je 1444. godine održan Firentinski sabor kada je potpisano novo jedinstvo, no ono nije nikada zaživjelo u praksi. Neke su zajednice ipak zaživjele pa su tako nastajale grkokatoličke Crkve u punom zajedništvu s Papom, istaknuo je vladika Stipić te progovorio o shematizmu Grkokatoličke crkve u Hrvatskoj i povijesti Marčanske odnosno Križevačke biskupije. Na koncu je spomenut i tragični slučaj svećenika Nikole Gačeše iz Tržića koji je nakon prelaska u uniju s Papom bio ubijen, čime se pokazalo da je SPC neekumenična.
