Oluja je bila politički opravdana, etički čista i vojnički briljantna pobjeda kojom je stvorena Hrvatska država iz volje hrvatskog naroda te veličanstvenim pobjedama i žrtvama hrvatskih branitelja. Povodom obilježavanja Dana pobjede iznosimo činjenice i zanimljivosti o Oluji.
Oluja u brojkama
VRO Oluja počela je 4. kolovoza u 5 sati, a službeno je završena 7. kolovoza u 17 sati, kad je u 84 sata operacije glavnina zadaća provedena.
Hrvatske su snage u operaciji sudjelovale sa 138 800 branitelja, od kojih je 116 900 bilo iz Hrvatske vojske (HV), 14 500 iz MUP-a i 7400 iz Hrvatskog vijeća obrane (HVO).
Dan prije Srbi odbili mirnu reintegraciju
Dan prije početka akcije Oluja u Genthodu kod Ženeve vodili su se pregovori predstavnika hrvatske vlasti i pobunjenih Srba. Srpski su predstavnici odbili hrvatski zahtjev za neodgodivi početak mirne reintegracije okupiranog područja u okrilje Hrvatske.
Srbi naredili 4. 8. evakuaciju svojega stanovništva
Ključni dokument o odlasku lokalnog stanovništva srpske nacionalnosti u vrijeme pokretanja Oluje bila je Odluka tzv. Vrhovnog savjeta odbrane RSK o evakuaciji stanovništva iz općina Benkovac, Obrovac, Drniš, Gračac i Knin prema Srbu i Lapcu od 4. kolovoza, koja je donesena prvog dana operacije uz potpis tzv. predsjednika RSK Milana Martića. Zanimljivo je i kako su stanovništvo trebali obavijestiti kuriri civilne zaštite jer se nije željelo da Hrvati u eteru Radio Knina slušaju obrazloženje naredbe.
Akcija koja je ušla u vojne udžbenike
Oluja je označena i kao najveća kopnena operacija u Europi nakon Drugog svjetskog rata.
CIA, središnja obavještajna agencija SAD-a, ovladavanje strateškim točkama Mali Alan i Sveti Rok na Velebitu ocijenila je i najvećim uspjehom hrvatskih snaga prvog dana Oluje.
Koliko je koštala Oluja?
Rijetki znaju koliko je Hrvatsku zapravo koštala Oluja. Sve je bilo financirano novcem hrvatskog gospodarstva, naših kompanija, hrvatskih građana i dijaspore.
Troškovi Oluje kreću se oko milijardu dolara za samu akciju i svega poslije Oluje, pa je to iznos koji se smatra cijenom plaćenom za oslobađanje okupiranog područja.
Uloga Ine bila je osigurati gorivo za 300 tenkova i ostala brojna oklopna vozila, dok je Ministarstvo poljoprivrede bilo zaduženo prehraniti vojsku.
Nakon VRO Oluja stigla je i obnova u kojoj nas je čekalo 100 tisuća uništenih stambenih jedinica koje je Hrvatska postupno financirala sama jer zaduženje za nju u tom trenutku još uvijek nije bilo moguće.
Zašto obilježavamo baš 5. kolovoz?
Najveći uspjeh u operaciji Oluja postignut je u prijepodnevnim satima 5. kolovoza, kad su pripadnici 4. i 7. gardijske brigade Hrvatske vojske (HV) oslobodili Knin. Zbog njegova strateškog i simboličkog značaja, dan oslobođenja Knina u Hrvatskoj je proglašen Danom pobjede i domovinske zahvalnosti, a potom i Danom hrvatskih branitelja.
Petar Stipetić glavni akter kraja Oluje
Predaja pukovnika Čedomira Bulata, zapovjednika 21. korpusa “Srpske vojske Krajine”, u Topuskom oko 14 sati, značila je kraj operativnoga dijela operacije “Oluja”, ali i prestanak rata na teritoriju Republike Hrvatske.
“Gospodine generale, pukovnik Čedo Bulat, zapovjednik 21. kordunskog korpusa. Predajem vam korpus i čestitam hrvatskoj vojsci na pobjedi”, kazao je Bulat generalu Petru Stipetiću.
Humanitarna dimenzija oluje
“Gospodine generale, dobrodošli. Čekali smo vas dugo, ali napokon smo sreli,” riječi su zapovjednika 5. korpusa Armije BiH Atifa Dudakovića kojim je pozdravio zapovjednika 1. gbr Marijana Marekovića, koji je u to vrijeme bio i zapovjednik Izdvojenog zapovjednog mjesta GS HV-a u Ogulinu. Dudaković je izrazio zahvalnost HV-u i RH na pomoći u deblokadi Bihaća, čiji su stanovnici proveli 1201 dan u okruženju srpskih neprijateljskih snaga.
Oluja je omogućila završetak opsade Bihaća zbog čega ima i humanitarnu dimenziju.
Omogućila je donošenje dvaju mirovnih sporazuma: Erdutskog, kojim je omogućena mirna reintegracija okupiranog dijela hrvatskog Podunavlja, te Daytonskog, kojim je završen rat u BiH.
