Stepinčevo koje je patron župe bl. A. Stepinca u Ogulinu svečano je po 23. puta proslavljeno 10. veljače u župnoj crkvi bl. A. Stepinca.
Bila je to 15. proslava Stepinčeva u novoj župnoj crkvi posvećenoj ovom hrvatskom blaženiku. Misu je predslavio odgajatelj franjevaca trećoredaca fra Matej Jovanovac u suslavlju 15 svećenika među kojima mjesnog župnika fra Mirka Kralja, svećenika Ogulinskog dekanata i subraće franjevaca trećoredaca. Glazbom je misu animirao župni zbor pod vodstvom Sanija Francetića. Između stotinu i više vjernika misi su nazočili predstavnici brojnih braniteljskih udruga iz Domovinskog rata u svojim svečanim vojnim odorama, kao i gradonačelnik Ogulina Dalibor Domitrović i njegov zamjenik Danijel Vukelja.
„Našeg današnjeg blaženika nije bilo lako slijediti, mnogi su zbor toga izgubili i svoje živote. Bio je pastir hrvatskog katoličkog naroda i budimo zahvalni Bogu na takvome daru, jasne, čvrste i odlučne vjere,“ na početku je o blaženiku istaknuo propovjednik uz razmišljanje da je o životu i hrabrosti Stepinca je puno zapisano, a da bi on govorio o tome što bi nam danas Stepinac poručio:
„ Danas kada živimo u teškim vremenima postavljaju se teška pitanja na koja se očekuju i teški odgovori a Stepinac nam poručuje svojim životom da je njegova izuzetna pobožnost glavna krepost. Blaženi Alojzije je živio svoje molitve u kojima je prepoznao svjetlo. Bog ga je kao dar dao našem narodu. U brojnim situacijama nije imao straha govoriti istinu. Zapitajmo se koliko puta kod nas prevlada strah kada treba prenijeti istinu. Zlo na svijetu vlada jer dobri ljudi šute. Šuteći, dovodimo u opasnost ljude oko sebe. Alojzije Stepinac je primjer današnjoj Crkvi kako se ponašati, bez sklonosti kompromisima, za Crkvu koja vidi ljude u potrebi. Najgore je dati se krivima da nas vode, od čega nisu imuni niti božji ljudi. Želeći činiti dobro, možemo učiniti zlo. Kao brana tome je dar molitve za bolje rasuđivanje. Odagnimo od sebe duha bojažljivosti,“ zaključio je svoju homiliju fra Matej.
Nakon mise održano je u župnim prostorijama druženje vjernika i svećenika uz kolače i sokove.
