Svetkovina je Velike Gospe, ujedno i državni blagdan, a vjernici diljem zemlje hodočaste u marijanska svetišta prisjećajući se vjerske dogme o uznesenju Blažene Djevice Marije.
U Hrvatskoj je dugovječna tradicija štovanja Blažene Djevice Marije, o tome svjedoče brojne crkve, samostani, molitve i pjesme posvećene Gospi još od najranijih dana hrvatske povijesti. Pouzdavajući se u njezin nebeski zagovor, častili su je iz zahvalnosti kao kraljicu Hrvata, a zazivali su je i “fidelissima advocata Croatiae” (najvjernija odvjetnica Hrvata).
U Hrvatskoj se među najpoznatija marijanska svetišta ubrajaju: Svetište Majke Božje Bistričke u Mariji Bistrici, Svetište Majke Božje Trsatske na Trsatu, Svetište Gospe Sinjske u Sinju, Svetište Majke Božje Loretske u Arbanasima kod Zadra, Svetište Gospe od Zečeva u Ninu, crkva Majke Božje Remetske u zagrebačkim Remetama, Svetište Majke Božje Aljmaške u Aljmašu.
Mariji u čast posvećena su 1162 vjerska objekta i osam katedrala u Hrvatskoj, među kojima su katedrale: u Zagrebu, Splitu, Puli, Dubrovniku, Varaždinu, Poreču i na Krku, a Navještenju Blažene Djevice Marije posvećena je katedrala u Gospiću. Usto, uznesenju Djevice Marije posvećena je i konkatedrala u Senju i bivša katedrala na Rabu. Navještenju Djevice Marije posvećena je bivša katedrala u Pićanu te svetoj Mariji posvećena je bivša katedrala na Osoru.
Hrvatima izvan Hrvatske važna su marijanska svetišta: Svetište Gospe Olovske, Svetište Gospe od Kondžila u Komušini, Svetište Kraljice mira u Međugorju i crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije u Širokom Brijegu, Svetište Crne Gospe u Subotici i u Bunariću u Bačkoj te Svetište Gospe Tekijske u Petrovaridnu u Srijemu te Gospa od Škrpjela u Boki kotorskoj i Svetište Gospe Letničke u Letnici na Kosovu.
