U okviru rubrike “Utorkom iz muzejskog arhiva”, Zavičajni muzej Ogulin donosi osvrt na arheološka istraživanja koja su se odvijala na ogulinskom području tijekom 1980-ih godina. Ovo područje, bogato osamljenim brdima, izvorima vode i rijekama, pružalo je povoljne uvjete za život još od prapovijesti, ostavljajući za sobom brojne arheološke tragove, poput predmeta iz svakodnevnog života, ulomaka arhitekture i ostataka grobova.
Prva značajna terenska istraživanja na prostoru koji su naseljavali Japodi započeo je 1878. godine Šime Ljubić, tadašnji ravnatelj Arheološkog odjela Narodnog zemaljskog muzeja (danas Arheološki muzej u Zagrebu), na lokalitetu gradine Trsište u Trošmariji. Tijekom 19. i početka 20. stoljeća, istraživanja su vođena s ciljem prikupljanja što većeg broja predmeta za muzejske zbirke, no često su pritom gubili dragocjeni podaci.
Osamdesetih godina prošlog stoljeća, sustavna arheološka istraživanja nastavile su Dubravka Balen Letunić i Lidija Bakarić iz Arheološkog muzeja u Zagrebu. Njihov rad predstavljao je ključni trenutak u razumijevanju arheološke baštine ogulinskog kraja. Osim toga, 2002. godine, u okviru znanstvenog projekta pod vodstvom Borisa Olujića, profesora na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu, započeto je sustavno istraživanje lokaliteta Viničica kod Josipdola. Ova istraživanja, koja se i dalje provode, donijela su brojne arheološke nalaze, od kojih je dio pohranjen i izložen u Zavičajnom muzeju Ogulin.
Kako bi čitatelji bolje razumjeli važnost ovih istraživanja, Muzej u današnjoj rubrici donosi isječke iz novinskih članaka Večernjeg lista iz kolovoza 1982. i srpnja 1983. godine. Autor tih članaka, Nebojša Magdić, detaljno je opisao arheološke radove koji su se tada provodili na ogulinskom području, dajući nam vrijedne uvide u povijesnu i kulturnu baštinu ovog kraja.
Ovaj osvrt Zavičajnoga muzeja na arheološku prošlost Ogulina ističe bogatstvo i značaj istraživanja koja otkrivaju slojevitu povijest života na ovim našim prostorima.
