Australijski parlament je nedavno usvojio nov zakon koji zabranjuje osobama mlađim od 16 godina da imaju račune na velikim društvenim mrežama, kao što su Instagram, TikTok, Facebook, Snapchat, YouTube, Reddit i X (i druge).
Australija je postala prva država na svijetu koja je potpuno zabranila korištenje društvenih mreža mlađima od 16 godina, uz stroge provjere dobi i milijunske kazne za platforme koje krše pravila
Australijski parlament je nedavno usvojio nov zakon koji zabranjuje osobama mlađim od 16 godina da imaju račune na velikim društvenim mrežama, kao što su Instagram, TikTok, Facebook, Snapchat, YouTube, Reddit i X (i druge).
Prema zagovornicima zakona, cilj je zaštititi mentalno zdravlje i dobrobit djece — smanjiti rizik od cyber-nasilja, izlaganja štetnim sadržajima, ovisnosti o društvenim mrežama i negativnog utjecaja algoritama.
Država očekuje da to kratkoročno olakša roditeljima i smanji pritiske vršnjaka i online sadržaja na tinejdžere.
Od 10. prosinca 2025. godine, platforme svrstane kao “age-restricted social media platforms (ARSMP)” moraju spriječiti da korisnici mlađi od 16 godina stvore ili zadrže račun. Platforme moraju uvesti provjeru dobi — verbalno ili putem dokumenata — da bi se uvjerile da korisnik ima 16+ godina. Ako ne ispoštuju ove odredbe, prijete im značajne novčane kazne — čak do 49,5 milijuna australskih dolara. Prema regulatoru odgovornom za provedbu, svaka platforma dodatno mora redovno izvještavati koliko je “dječjih” naloga deaktivirala.
Mnogi roditelji i zagovornici zaštite djece vide ovu zabranu kao hrabar korak naprijed — konačno je država preuzela odgovornost u sprečavanju online pritisaka i rizika koji su globalno prepoznati. S druge strane, zakon izaziva i snažne kritike: neki stručnjaci i organizacije za ljudska prava upozoravaju da je zabrana pregrub i da može ograničiti slobodu izražavanja mladih. Postoji i bojazan da zabrana ne zaustavi djecu da koriste društvene mreže — samo da ih prebaci na neprovjerene ili podzemne platforme bez regulacije, što po mišljenju kritičara može biti opasnije. Također, pitanje je kako će se provjera dobi provoditi u praksi — dokazivanje identiteta i oslanjanje na algoritme otvara dileme oko privatnosti i mogućih grešaka pri identifikaciji.
Zabrana u Australiji — prva te vrste u svijetu — već potiče raspravu u drugim zemljama. Neke države promatraju mogućnost sličnih ograničenja ili prilagodbi zakona, dok u medijima i javnosti rastu pitanja o budućnosti interneta za mlade.
Ali: zabrana ne znači kraj interneta za mlade — već pomicanje granica, moguće migracije na „nevidljive“ servise, alternativne komunikacije i nove izazove.
I dok je Australija prva koja je zakon provela, naša regija — kao i mnoge druge u Europi — prate trend. Odluka baca svjetlo na to kako regulirati internet u doba kad su djeca i tinejdžeri izloženi globalnim mrežama.
Donosi balans između zaštite mentalnog zdravlja i slobode — ali i postavlja ključna pitanja: Što je prioritet: kontrola ili obrazovanje korisnika? I treba li država uopće definirati dobnu granicu — ili bi veću ulogu trebali imati roditelji i društvo?
FOTO: krenizdravo.dnevnik.hr
