Zbog prekomjerne uporabe antibiotika sve je više bakterija koje su na njih otporne. Godišnje zbog toga u svijetu umre 70.000 ljudi. Hrvati prosječno popiju jednu kuru godišnje, što odgovara europskom prosjeku. No, stručnjaci u povodu Europskog dana svjesnosti o antibioticima upozoravaju da je i to previše jer novih antibiotika nema na vidiku. 

Dakle, ako ste među onima koji prosječno godišnje popiju jednu terapiju antibiotika već to je previše. Svjetska zdravstvena organizacija upozorava da se zbog rasta otpornosti bakterija na antibiotike povećava smrtnost ljudi. Razvoj novih antibiotika je skup i dugotrajan proces, stoga se očekuje značajan rast stope smrtnosti.

Volume 90% 

Svjetska zdravstvena organizacija upozorava da je stanje prilično alarmantno i uspoređuju sa stanjem s klimatskim promjenama. Kažu neke procjene da ako do 2050, godine nešto ne popravimo da bi nas mogla pokositi neka svojevrsna kuga. brojke su da bi mogla biti  smrtnost oko 10 milijuna ljudi. Je li zaista takva scenarij?

Prof. dr. sc. Arjana Tambić Andrašević rekla je da je to je usporedbe radi to više nego što će ljudi umirati od karcinoma kojeg svi prepoznajemo kao velikog ubojicu.

– Današnja medicina jako ovisi o antibioticima. Nisu to više one klasične zarazne bolesti, nego je medicina postala invazivna i onda je zato dobrim dijelom i uspješna. Ali ta invazivnost u terapijskim i dijagnostičkim postupcima ima svoj danak da otvara lakšu mogućnost infekcija. Dok imamo antibiotike to je manje od dva zla. sli ako izgubimo učinkovitost antibiotika onda će stati mnoge grane medicine, rekla je Tambić Andrašević, predsjednica Odbora za praćenje rezistencije bakterija na antibiotike.

– Po potrošnji antibiotika smo u prosjeku EU-a – jedna terapija godišnje po stanovniku. No zemlje unutar EU-a se kreću u rasponu od 1 do 3. Nizozemska je racionalna pa skandinavske zemlje. Južna Europa, recimo Grčka troši tri puta više po glavi stanovnika. Hrvati troše dva puta više antibiotika po glavi stanovnika nego Nizozemci, dodala je.

Obiteljska liječnica Branislava Čilić, između ostalog govorila je o svojoj današnjoj odrađenoj smjeni na poslu.

– Danas sam imala 67 pacijenata. Bilo su dva-tri koji su došli s namjerom da dobiju antibiotik. Međutim, klinička procjena je da oni zaista ne trebaju antibiotik jer su imali simptome bili oni koji pripadaju virusu kao uzročniku, rekla je Čilić te naglasila kako je klinička procjena najbitnija.

– Danas je čovjeku teško mirovati pet dana, svi imaju nešto na poslu ili nešto drugo. Stalno želimo biti “fit” i onda tražimo spas u antibiotiku, rekla je  Tambić Andrašević.

Na pitanje jesu li liječnici popustljivi prema pacijentima koji mole i inzistiraju da im se propiše antibiotik Tambić Andrašević.

– Na liječniku je odluka hoće li ili neće propisati antibiotik. Svugdje, pa i u Hrvatskoj, mora imati neku interakciju s pacijentom. Velika očekivanja pacijenta utječu na odluku koja nije nužno uvijek crno-bijela. Liječnik ima pravo biti u dilemi jer medicina nije matematika. Educirani građani pustit će liječnika da bude u dilemi i neće ga osuđivati ako tek nakon dva-tri dana dobije antibiotik. dodala je.

Za što se propisuje antibiotik, a za što ne bi trebao

– Antibiotici, u ovo vrijeme kada su najčešći respiratorni infekti i to gornjeg dišnog sustava, propisuju se na gnojnu anginu odnosno streptokoknu infekciju tonzila, na sinusitis bakterijski i na upalu srednjeg uha. To su jedine tri indikacije za koje se propisuje antibiotik za gornji dišni sustav. Što se tiče bronhitisa i upale pluća isto tako. Međutim, često pacijenti imaju zahtjeve za antibiotike iako im ne trebaju, a naša je uloga da ih educiramo u ambulanti, no edukaciju bi trebalo početi od vrtićke dobi, pa kroz školu i životnu dob, koliko je štetna neracionalna upotreba antibiotika. Antibiotike moramo čuvati za sljedeće generacije, a naročito za one kojima je to jako potrebno: transplantirani, onkološki bolesnici, operacije, pacijenti na kemoterapijama, nedonoščad. Ostavljamo u naslijeđe jednu lošu naviku, koja će nas možda do 2050. koštati nove kuge kada bi se mogla anulirati revolucija koju smo napravili cjepivima i antibioticima, naglasila je Čilić.

Komentiraj

Unesite svoj komentar!
Ovdje unesite svoje ime