Zgela i zlata

Povodom Svjetskog tjedna imunizacije koji se održava zadnji tjedan u travnju s ciljem podizanja svijesti o dobrobiti cijepljenja, razgovarali smo s dr. Zorkom Erdelez Žgela, pedijatricom koja danas radi kao liječnica obiteljske medicine. Doktorica je govorila o cijepljenju, opravdanosti mjera, bolestima koje je viđala u radu.

Velike boginje ´71. – svi su se morali cijepiti

„Cijepljenje je najveće dostignuće medicine kao prevencija u borbi protiv različitih bolesti. Svjedoci smo da su se neke bolesti svele na najmanju moguću mjeru, a neke su čak i iskorijenjene, poput velikih boginja. Starijima je sigurno ostalo u sjećanju da je 71. godine nastupila je velika panika kada je u bivšu državu ušla osoba koja je donijela velike boginje. Tada smo se svi morali cijepiti. Sjećam se kako moj bratić nije mogao ući u Split dok se nije cijepio. Tako da određene i mjere nisu sada uvedene prvi put,“ prisjetila je dr. Erdelez Žgela.

„Cijepe se djeca već dugi niz godina. Već 50-tih godina počela su cijepljenja djece protiv difterije, tetanusa, velikoga kašlja, dječje paralize. Nakon toga se uvode i dodaju različita cjepiva prema potrebi, tako da se neka cjepiva i ukidaju, ističe dr. Erdelez Žgela.“

U svome dugom radnom stažu s pacijentima, djecom možete li već vi posvjedočiti smanjenoj pojavnosti nekih bolesti u našoj populaciji nakon dugogodišnjeg provođenja cijepljenja? Što vam iskustvo govori o opravdanosti cijepljenja?

Počela sam raditi davno i zatekla sam djecu koja nisu cijepljena protiv morbila, rubeole i parotitisa (zaušnjaka) zato što tada nije bilo obavezno cijepiti se protiv tih bolesti. Te bolesti tada su se javljale kod djece i ja sam im osobno svjedočila radom u školskoj ambulanti i komplikacijama koje su vezane za te bolesti. Zato mogu tvrditi da je cijepljenje i te kako potrebno.

Činjenica je da sva djeca, moji pacijenti koji se nisu mogla cijepiti zbog kontraindikacija i opravdanih razloga npr. protiv s pertusisa ili velikog kašlja su ga na kraju i dobila.

Zaboravili smo protiv čega se borimo

Danas je to teško objasniti roditeljima zato što nasreću te bolesti smanjene na najmanju moguću mjeru i oni ne znaju protiv čega se bore. Nemaju predodžbu tih bolesti. Samo su im poznate komplikacije koje su ili sami uočili ili su im preko medija, na neki način krivo prezentirane.

Za tuberkulozu se već nekoliko godina govori da bi se trebalo ukinuti u potpunosti cijepljenje. Osobno sam vidjela dojenče koje je s pet mjeseci dobilo tuberkulozu. Kad se toga sjetim da se mene osobno pita dobro bih morala preispitati odluku za ukidanju cijepljenja. Ono je preživjelo no to dojenče od 5 mjeseci koje je težilo svega kilogram i 400, ostalo mi je u sjećanju za cijeli život. U dječjoj ambulanti dok sam radila svjedočila sam odraslom pacijentu koji je bio obolio od tuberkuloza no sva njegova djeca morala su primat mukotrpnu terapiju protiv tuberkuloze  koja uključuje dosta lijekova, česte kontrole, što također nije zanemarivo.

Osobno sam kao dijete preboljela zaušnjake i male boginje, tj. ospice radi kojih sam bila i hospitalizirana kao dijete od 4 godine. Moram reći i da sam kao liječnica, odrasla osoba od 27 godina dobila rubeolu od pacijenta. U daljnjoj obitelji imala sam slučaj rubeolopatije.  Majka je preboljela rubeolu, ne znajući u ranoj trudnoći te je kao komplikacija bolesti nastalo oštećenje ploda. Rodila je dijete koje je nije imalo poremećaje inteligencije, ali je imalo poremećaje sluha i izgleda pa je morao na dosta plastičnih operacija. Sve kad se zbroji vidi da je neophodno cijepiti djecu.

Kako komentirate sve veću pojavu antivaksera, tj. ljudi koji su razmišljanja da je cijepljenje ne samo nepotrebno već i više štetno nego korisno?

Ljudi su zaboravili nasreću kako je to kada haraju određene bolesti, ali to se događalo. Sjećam se u vrijeme kada sam bila dijete još se slikovno prikazivala španjolska gripa na kojoj je bila prikazana smrt s velikom kosom kako kosi ljude oko sebe, a oni su na podu nacrtani jadni, bolesni i defektni. Moja je baka na sreću preboljela španjolsku gripu, ali mi je govorila da je u svakoj kući bila gripa i cijele obitelji jednostavno su od nje nestajale. Stariji liječnici će vam reći da su odjeli bolnica bili puni, npr. na Šalati u Zagrebu odjeli su bili puni pacijenata koji su imali difteriju i od nje su umirali. Znači postoje uvijek bolesti koje na taj način haraju. Ovo što se događa s COVID-om je zapravo to. Samo što je danas medicina napredovala pa smo malo spremniji.

Roditeljima danas nije ni lako. Imate puno informacija. Teško se u svemu tome snaći i razumjeti. Meni je to jasno i normalno. Kao i da se jave ljudi iz zdravstvenih krugova koji se protive cijepljenju. Ne moramo svi jednako misliti, jedno drugačije mišljenje neće škoditi jer imate priliku dokazati suprotno. Kada stavite koristi cjepiva i štetu od posljedica cijepljenja sigurno je da će ova korist od cijepljenja biti puno veća te da će prevagnuti i da ćemo osvijestiti potrebu i korist od cijepljenja.

Jesu li COVID mjere opravdane?

Mi kada zamislimo prijašnje higijenske uvijete npr. život bez toaleta pomislit ćemo kako su ljudi tako mogli živjeti. Danas nam se čini kako je sve čisto i uredno. Ali mi zaboravljamo da danas jako puno ljudi živi na malom prostoru, puno se miješamo, koristimo mobitele i tipkovnice za koje je dokazano da imaju više bakterija nego na javnom wc-u.  Za razliku od npr. moga djetinjstva gdje je svako sjedio na svojoj strani klupe nismo smjeli prepisivati, dirnuti jedni druge, danas u školi jedni drugima u krilu sjede, pokazuju si fotografije na mobitelima. Bez obzira na standard vrebaju različite zamke. Tako da sve ove mjere koje se poduzimaju su ispravne.

Danas radite kao liječnica obiteljske medicine i kroz svoju ordinaciju uključeni ste u cijepljenja protiv COVID-a 19.

Puno je toga već rečeno o cijepljenju u medijima. Liječnici pozivaju pacijente na cijepljenje po godinama i po rizičnim skupinama. Uglavnom se ne odbija cijepljenje koje ide sve bolje i bolje. Mi zdravstveni djelatnici cijepili smo ste s onime što je u tome trenutku bilo dostupno. Imamo kod kuće starije, kronično bolesne, malu djecu, a vrlo je teško u našem poslu ostati zdrav. Nisam vidjela u Ogulinu i nismo imali većih nuspojava, reakcija nakon cijepljenja. Rijetko se javi bol na mjestu uboda, povišena temperatura, glavobolja, ništa specifično, veliko što bi nas spriječilo u cijepljenju. 

Mi liječnici razumijemo strahove. Teško je ljudima postupiti ispravno nakon svih informacija koje su im date. Bitno je da pacijenti znaju da se mi liječnici brinemo za njih, da smo zainteresirani  te da razumijemo njihove nedoumice i strahove.

Bolest je tu, cjepivo je tu i moramo se odgovorno ponašati i cijepiti se. Procijepljenost u Hrvatskog uvijek je bila visoka, vjerujem da će biti i sada.

Ravnateljica Doma zdravlja Ogulin Zlata Kurelac: do sada smo imali 9 organiziranih cjepiva

„Dom zdravlja Ogulin, odnosno svi liječnici obiteljske medicine s našeg područja uključeni su cijepljenje svojih pacijenata. Znači, pored liječnika iz Ogulina, cijepe i liječnici u Tounju, Josipdolu, Plaškom i Saborskom. S cijepljenjem smo počeli još 27. prosinca 2020. godine  kada su došle prve doze Pfizera u Hrvatsku te su se u prvoj fazi cijepili korisnici domova za starije i nemoćne. Od 2. mjeseca započeli smo s cijepljenjem starijih od 80 godina kada smo započeli s organiziranim cijepljenjem u dvorani pored Prve osnovne škole.

Do sada smo imali devet organiziranih cijepljenja na punktu gdje ordinacijama obiteljske medicine pomažu i timovi iz saniteta. Radimo organizirano i timski te smo i na ovom polju pokazali da se primarna zdravstvena zaštita uspješno nosi s izazovom cijepljenja. Pored cijepljenja na punktu, liječnici cijepe i u svojim ordinacijama, a nepokretne cijepe u njihovim domovima.

Dolazi Pfizer cjepivo

Distribuciju cjepiva, odnosno količinu i vrstu cjepiva koja dolazi liječnicima planira  HZJZ i dok smo do sada imali tjednu isporuku od 190 do 600 doza različitih cjepiva tjedno, prema informacijama HZJZ Karlovačke županije, tijekom svibnja možemo očekivati tjednu isporuku  od po 700 doza Pfizera, pa koristim priliku pozvati sve one koji se žele cijepiti da se jave svojim izabranim liječnicima obiteljske medicine kako bi ih uvrstili na popis. 

Komentiraj

Unesite svoj komentar!
Ovdje unesite svoje ime