U četvrtak 21. studenog u Ogulinu je svečano proslavljen blagdan Gospe od Zdravlja koji se u najvećoj župi Gospićko-senjske biskupije slavi preko 90 godina. Euharistiju je predslavio župnik župe sv. Ante Padovanskog u Dragama u Zadarskoj nadbiskupiji don Alojzije Knežević u suslavlju s domaćim župnikom Nikolom Pršom, župnikom Generalskog Stola i Bresta Mrežničkog i ogulinskim dekanom Marijom Kraljem, župnikom Tounja i Kamenice Josipom Štefančićem, župnikom župe bl. A. Stepinca iz Ogulina fra Mirkom Kraljem, fra Mirkom Gregovom iz franjevačkog samostana Krista Kralja iz Ogulina, župnim vikarom Otočca popom Antom Luketićem te umirovljenim svećenikom Josipom Vnučecom. Liturgijskom glazbom misu je uzveličao župni zbor pod vodstvom i uz orguljsku pratnju Marina Mićunovića koji su liturgiji dali potrebitu svečanost
„Za Židove je prikazanje djeteta u hramu 40 dana nakon rođenja bio teološki izuzetno značajan čin jer se dijete tada posvećuje za određenu ulogu. Za vjerovati je da je Marija tada zadržana u hramu da bude majka sina božjega. Jahve priprema Mariju da bude živi hram, škrinja zavjeta jer će u njoj boraviti pravi Bog,“ istaknuo je na početku propovjednik te primijetio da danas roditelji djecu pripremaju da budu zvijezde. Zatim je progovorio o povijesti slavljenja Gospe od Zdravlja.
„Naslov Gospa od Zdravlja je nastao 1630. godine u Veneciji kada je izbila kuga i kada su se utječući Gospi ako njenim zagovorom prestane kuga, podići crkvu. Kuga je prestala, a zavjet je ispunjen i 1687. godine izgrađena je crkva Gospe od Zdravlja (tal. Santa Madonna della salute). Pobožnost prema Gospi od Zdravlja iz Venecije proširila se i s druge strane Jadrana u Dalmaciju i kasnije sjevernije dijelove Hrvatske. Vi danas ste došli utjecati se Gospi od Zdravlja za tjelesno i duhovno zdravlje kao i da narod sačuva od bijele kuge i ostalih suvremenih kuga (mržnje, zavisti, ljubomore, prijevare, mita, korupcije). Žalosno je da je od abortusa nastalo više žrtava nego u Domovinskom ratu. Molimo Majčin zagovor za naše mlade kao i svećenička i redovnička zvanja,“ zaključio je don Alojzije Knežević.
