U Podgorici je završen dvodnevni sastanak Parlamentarnog odbora za stabilizaciju i
pridruživanje EU-Crna Gora (SAPC) čija je stalna članica zastupnica u Europskom
parlamentu Sunčana Glavak.
U svom obraćanju Glavak je naglasila da je europski put Crne Gore od presudne važnosti za
stabilnost i napredak cijele regije te da taj proces nipošto ne smije biti tretiran kao puko
tehničko pitanje. „Riječ je o strateškom opredjeljenju i viziji budućnosti koju građani Crne
Gore žele i zaslužuju“, kazala je.
Podsjetila je kako je Crna Gora u više navrata prepoznata kao predvodnica europskih
integracija u Jugoistočnoj Europi te da je upravo sada vrijeme da iskoristi tu prednost i
nastavi s odlučnim reformama.
„Crna Gora mora značajno ubrzati reformski tempo, osigurati političku stabilnost i zadržati
široki društveni konsenzus oko europske agende. U aktualnome geopolitičkom kontekstu –
osobito nakon ruske agresije na Ukrajinu – jača svijest u Europskoj uniji koliko je važno
integrirati Zapadni Balkan kao prostor stabilnosti, demokracije i europskih vrijednosti.
Europska unija će i dalje pružati snažnu podršku, ali uspjeh ovisi o spremnosti političkih elita
u Crnoj Gori da provode reforme i da građanima omoguće da u najskorije vrijeme osjete
stvarne koristi članstva“, naglasila je eurozastupnica Glavak.
Istaknula je da je Hrvatska snažan zagovornik proširenja EU-a te da se otvorena pitanja
između dviju zemalja moraju rješavati u dobrosusjedskom ozračju i međusobnom dijalogu.
Kao korak naprijed na tom putu ocijenila je rješavanje statusa Doma kulture u Donjoj Lastvi,
dok jedno od važnih pitanja ostaje isplata odštete zatočenicima logora Morinj.
Posebno je pozvala na jačanje institucija, vladavinu prava, borbu protiv korupcije i slobodu
medija, navodeći da su to temelji europske perspektive i ključ povjerenja građana. Osvrnula
se osobito na reformske procese u medijskom zakonodavstvu.
„Na papiru postoje rokovi i akcijski planovi. U praksi, nažalost, svjedočimo napadima na
novinare i fotoreportere, a često i diskreditaciji civilnog društva, što nikako nije dobro. To
jasno pokazuje da je pitanje slobode izražavanja prije svega političko, a ne samo tehničko“,
kazala je Glavak ocijenivši da postoji velik prostor za napredak, posebno kada je riječ o
jačanju zaštite novinara, transparentnosti vlasništva i financiranja medija što je predviđeno
Strategijom za medije do 2027. godine.
Dodala je i da je nužno spriječiti da europski put postane predmet kratkoročnih političkih
kalkulacija.
„Politika ne može sjediti na dvije stolice – ne može s jedne strane gledati u bankomat,
Europsku uniju, a s druge strane u susjedstvo, bilo u Srbiju, Rusiju ili nekog trećeg. Crna
Gora se mora odrediti, a politika podrediti svojim građanima koji u velikom stupnju žele ući
u EU. Europska perspektiva Crne Gore strateško je pitanje i kao takvo zahtijeva odgovornost,
suradnju i jasno liderstvo. Proces europskih integracija traži odlučnost, snagu i spremnost na promjene. Zato treba nastaviti provoditi reforme koje će ojačati vladavinu prava, unaprijediti,
ojačati institucije i stvoriti ambijent u kojem svaki građanin Crne Gore može živjeti
dostojanstveno, slobodno i sigurno. Ovaj sastanak potvrda je da Crna Gora ostaje čvrsto
posvećena svom strateškom cilju, a to je članstvo u Europskoj uniji“, zaključila je
eurozastupnica Sunčana Glavak.
Na kraju dvodnevnog zasjedanja prihvaćeni su brojni amandmani eurozastupnice Glavak na
rezoluciju 24. SAPC-a koji se odnose na nastavak reformskih procesa Crne Gore, uz jasnu
poruku crnogorskim institucijama da ostanu dosljedno opredijeljene europskom putu i zaštiti
svojih demokratskih institucija.
Podsjetimo, u četvrtak je u Podgorici započeo 24. sastanak Parlamentarnog odbora za
stabilizaciju i pridruživanje EU-Crna Gora na kojem se raspravljalo o napretku Crne Gore u
pristupnim pregovorima, reformi vladavine prava i izbornog zakonodavstva, borbi protiv
organiziranog kriminala i korupcije te poljoprivredi, ruralnom razvoju i održivom turizmu.
Pregovori o pristupanju između Crne Gore i EU-a započeli su u lipnju 2012., a dosad je
privremeno zatvoreno sedam od 33 otvorena pregovaračka poglavlja.
