U subotu 3. siječnja u ranim jutarnjim satima (7 h po Srednjeeuropskom vremenu, u Caracasu 6 sati manje) pripadnici specijalne jedinice američke vojske Delta force napale su Venezuelu, odnosno glavni grad Caracas. Tom prilikom su zarobile predsjednika Nicolasa Madura kojeg su sa suprugom odveli prema SAD-u. Vijest je to koja je prostrujila svijetom na subotnje jutro.
Predsjednik Trump nakon preuzimanja svog drugog predsjedničkog mandata maksimalno je zaoštrio odnose prema Venezueli i Maduru optužujući ga da dopušta legalno opskrbljivanje američkog tržišta drogom. Zadnjih mjeseci intenzivirana je američka vojnopomorska prisutnost u Karipskom moru sjeverno od Venezuele te sve češća zapljena plovila i većih brodova iz Venezuele koji navodno prevoze drogu. Ova konfrontacija je kulminirala danas, vojnom akcijom i zarobljavanjem venecuelskog predsjednika. Interesantno je da se to dogodila istog datuma kao i pred 37 godina kada su Amerikanci izvršili agresiju na Panamu i uhitili predsjednika Noriegu također pod optužbom da je izvozio drogu u SAD.
Ovakvo ponašanje američkih administracija bazira se na tkzv. Monroevoj doktrini iz 1823. godine po kojoj su zemlje Sjeverne i Južne Amerike interesne sfere SAD-a bez dopuštanja europskim kolonijalnim silama uplitanja u američko dvorište. Doktrina je zadnjih pola stoljeća bila temelj SAD-u da manirom prve svjetske političke i vojne sile mijenja Vlade na zelenom kontinentu kako njima odgovara (slučaj Allende u Čileu, Grenada). Pošto je Venezuela najbogatija zemlja Južne Amerike naftom, zanimljiv je i taj interes SAD-a da se uključi u podjelu venecuelskih prirodnih resursa baš kao i rijetkih minerala u Ukrajini ili na Grenlandu.
Početak 2026. nije mogao nemirnije početi, nakon tragedije u Crans Montani, uslijedio je napad na Caracas. Čeka se reakcija Trumpa i njegove administracije, odnosno planirano suđenje Maduru za vođenje narko-države.
