Ivana Brlić Mažuranić najpoznatija je naša sugrađanka rođena u Ogulinu 18. travnja pred 151 godinu. Iste one godine kada je u Ogulinu niknula misao o osnivanju Hrvatskog planinarskog društva, i kada je sagrađena Rudolfinska cesta koja je spajala Ogulin i Novi Vinodoloski. Godinu dana ranije kroz Ogulin je prošla novosagrađena željeznička pruga Zagreb Rijeka.
Ivana, iako je u Ogulinu živjela vrlo kratko, boraveći u gradu podno Kleka u mladosti je upila dovoljno magičnih utjecaja vezanih za legende o Kleku i bajkovitom okruženju Ogulina, što je vremenom u Zagrebu i Slavonskom Brodu prenijela u fascinantan literarni opus. Ipak, spisateljskim početak vezan je za Ogulin u kome 1886. kao djevojčica objavljuje pjesmu “Zvijezdi moje domovine”. Nakon Ogulina boravi u Karlovcu, Jastrebarskom i Zagrebu gdje se udaje za Vatroslava Brlića, odvjetnika i političara 1892. godine. Vjenčani kum bio im je zagrebački gradonačelnik Milan Amruš, nakon čega se sele u Slavonski Brod. Ivana je imala sedmero djece, a odgajajući ih, maksimalno je proniknula u čistoću i naivnost dječje psihe, što je uz njezin rodoljubni duh, literarnu nadarenost bio temelj njena fascinantnog književnog opusa za djecu. Prvu veću pozornost dobiva dječjim romanom Čudnovate zgode šegrta Hlapića objavljenim 1913. godine, koji je svih ovih stoljeće i nešto godina ostao dječji klasik koji se realizirao i na polju sedme umjetnosti, u animiranom i igranom filmu.
Tri godine kasnije izdaje svoje krunsko djelo, Priče iz Davnine s antologijskim likovima Regočem, Kosjenkom, Striborom, Rugvicom, Potjehom, Palunkom, Svarožićem, Malikom Tintilinićem, Bjesomarom i drugima. Evidentna je tu njena inspiriranost slavenskom mitologijom pretkršćanskog razdoblja s isticanjem moralnih vrijednosti kao i raznim čežnjama za bogatstvom i dalekim svjetovima. 1924. godine izišao je engleski prijevod Priča iz davnina pod nazivom “Croatian tales of Long Ago” o čemu pišu brojni i ugledni britanski časopisi nazivajući ju hrvatskim Andersenom. Ivana se okušala i kao romanopisac s romanom Jaša Dalmatin iz 1937.
Zbog jasnog političkog djelovanja u promoviranju nacionalne svijesti a protiv mađarizacije biskup Josip Juraj Strossmayer joj je dodijelio medalju, a zajedno s kćerima Zorom i Nadom je predano radila kao bolničarka za vrijeme Velikog rata u Slavonskom Brodu, zbog čega je dobila odličje. Zbog česte depresije od koje je bolovala, počinila je 1938. godine samoubojstvo i pokopana je u Zagrebu.
Osnivanjem samostalne Republike Hrvatske kada se nazivi mnogih ustanova oslobađaju od političkih konotacija, bivša Osnovna škola Jure Kauri mijenja ime u OŠ Ivane Brlić Mažuranić. Svim ovih 35 godina oni dostojno nose to ime, njeguju sjećanje na ovu hrvatsku velikanku a zadnjih 5. godina organiziraju “Likovno – literarni natječaj ” Hvala ti, hvala, Ivano, za bajke prekrasan dar”. Osim toga ravnateljica OŠ I.B. Mažuranić Anđelka Salopek sa suradnicima položila je cvijeće ispred biste naše velike sugrađanke u ulici B. Frankopana kao i kod spomen ploče na njenoj rodnoj kući, današnjoj zgradi Uprave šuma Ogulin.
