Papa Franjo zasigurno je jedan od najznačajnijih Petrovih nasljednika koji su stolovali u Vatikanu zadnjih stotinu godina. Njegov relativno kratki pontifikat od 12 godina obilježen je krucijalnim promjenama u politici Svete stolice, postao je papa koji se približio najmarginalnijim skupinama a svojim životom je i sam svjedočio skromnost. Time je postao osoba koju su poštivali i čelnici drugih religija u svijetu, kao i ateisti i agnostici. Bio je prvi papa iz Latinske Amerike te je razumljivo kroz drugu dioptriju od europske uspavane i tradicionalne Crkve svojim enciklikama unio novi vjetar, najjači od Drugog vatikanskog koncila 1961.-65. kao i pontifikata pape Ivana Pavla II. koji je pridonio padu komunizma u Istočnoj Europi. Mnogi zato s velikim interesom počinju špekulirati o Franjinom nasljedniku, što će u velikoj mjeri usmjeriti budućnost Katoličke crkve.
Nakon pogreba pape Franje započinje tajanstveni proces konklave, stoljetni obred tijekom kojeg će oko 120 kardinala izbornika iz cijelog svijeta birati novog poglavara Katoličke crkve 267. po redu. Glasanje se odvija u strogoj tajnosti u Sikstinskoj kapeli, a novi papa mora osvojiti dvotrećinsku većinu glasova. Proces može trajati nekoliko dana, a konačni izbor označava bijeli dim iznad Vatikana.
Nakon smrti pape Franje, u Vatikanu započinje tajanstveni proces konklave, stoljetni obred tijekom kojeg će oko 120 kardinala izbornika iz cijelog svijeta birati novog poglavara Katoličke crkve. Glasanje se odvija u strogoj tajnosti u Sikstinskoj kapeli, a novi papa mora osvojiti dvotrećinsku većinu glasova. Proces može trajati nekoliko dana, a konačni izbor označava bijeli dim iznad Vatikana.
Među najizglednijim kandidatima ističe se nekoliko imena s različitih kontinenata i crkvenih struja:
• Kardinal Pietro Parolin (70, Italija) – Državni tajnik Vatikana i iskusni diplomat, blizak pokojnom papi Franji. Poznat je po svojoj umjerenosti i sposobnosti posredovanja u međunarodnim krizama, što ga čini favoritom za nastavak Franjine politike, ali s dozom pragmatizma.
• Kardinal Luis Antonio Tagle (67, Filipini) – Načelnik vatikanskog ureda za evangelizaciju, često nazivan “azijskim Franjom” zbog progresivnih stavova i naglaska na socijalnoj pravdi. Ako bude izabran, postao bi prvi papa iz Azije u povijesti.
• Kardinal Peter Turkson (76, Gana) – Vatikanski dužnosnik i diplomat, potencijalno prvi papa iz subsaharske Afrike. Ističe se iskustvom u pitanjima mira i socijalne pravde, a dolazi iz regije s najbržim rastom broja katolika.
• Kardinal Fridolin Ambongo Besungu (65, Kongo) – Predsjednik afričkih biskupa i istaknuti konzervativac, poznat po čvrstim stavovima prema tradicionalnim crkvenim učenjima. Njegov izbor značio bi jačanje konzervativnog krila, posebno u Africi.
• Kardinal Péter Erdő (72, Mađarska) – Glavni kandidat konzervativnog krila Crkve, poznat kao vrstan kanonist i stručnjak za crkveno pravo. Njegov izbor bio bi signal povratka tradicionalnijim vrijednostima.
• Kardinal Mario Grech (68, Malta) – Glavni tajnik Biskupske sinode, poznat po zalaganju za reforme, ali i po konzervativnim korijenima. Smatra se mogućim kandidatom kompromisa između različitih struja.
Očekuje se da će izbor novog pape odražavati globalnu raznolikost i izazove s kojima se Crkva suočava, a ishod konklave mogao bi odrediti smjer Katoličke crkve za naredna desetljeća.
