Ova godina nikako da krene uobičajenim ritmom. Početak proljeća, uz pojavu korona virusa u našoj zemlji, donio je snijeg i niske temperature. Nakon noći s mrazom, s nedjelje na ponedjeljak, koja je dovela do oštećenja na otvorenim cvjetovima sorti jabuka, krušaka, breskvi i šljiva, uslijedile su padaline koje su formirale snježni pokrivač i na stablima voćaka.
Iako je snijeg kod ovako loših vremenskim uvjetima dobar izolator na cvjetovima i pupoljcima, dodatni problem može nastati ako dođe do njegovog naglog topljenja praćenog niskim temperaturama, odnosno, mraznim noćima. Ako i dođe do toga, ponovo bi trebalo zaštititi voćke dimljenjem ili orošavanjem jer niže dnevne temperature koje će sigurno ostati barem dva do tri dana nakon prestanka padalina, onemogućavaju tretman aminokiselinama.
Njima bi, u svakom slučaju, trebalo tretirati voće čim dnevne temperature prijeđu 10 C°, u količini od dvije litre po hektaru, kako bi stabla lakše podnijela stres nakon otopljavanja.
Ako su voćari imali vremena pregledati cvjetove, oni koji su promijenili boju u smeđu, crnu ili su se sparušili, znači da neće biti ploda dok antere sa peludi koje nisu pocrnile znače da je cvijet “preživio” niske temperature. Oštećenja sigurno ima, a to ovisi i od nadmorske visine u kojima se nalaze nasadi.
Na nižim visinama, pupoljci su se skoro otvorili a rane sorte su cvjetale. Kod jabuka, sorte Idared i Gala, koje su bile najviše otvorene, bit će oštećenja kao što je kod krušaka slučaj sa sortama Lipanjska ljepotica i Abate Fetel. Kod šljiva, šteta se može očekivati na sortama Stanley, Čačanska rana, rodna, ljepotica i požegača. Kod breskvi i marelica skoro sve sorte bile su u fazi cvjetanja i to je vrsta kod kojih će biti najviše šteta od mraza.
Ako i dođe do formiranja ploda, u njegovom budućem razvoju može doći do pojave smeđe boje, pri vrhu, koja će ostati do berbe, kao i pojave svjetlijih i tamnijih zona osnovne boje plodova, na ostalim dijelovima ploda tijekom vegetacije.
Voćari koji su obavili rezidbu, prihranili voćke i koliko toliko ih zaštitili od mraza trebali bi imati manje šteta. Jabučaste, koštičave i jezgraste vrste lakše podnose težinu snijega dok proizvođači malina, naročito u višim područjima, sigurno će muku mučiti s vlažnim snijegom na stabljikama iznad posljednje žice. Malina ima tanko stablo i može doći do lomljenja gornjih dijelova stabljike zbog težine snijega.
Nadamo se da ćemo se što prije vratiti uobičajenoj rutini i u našim životima, ali i u nasadima. Do tada, pratimo savjete s poljoprivrednih portala i stranica…
