Predsjednik Vlade Andrej Plenković predstavlja novi paket mjera pomoći gospodarstvu za suzbijanje utjecaja pandemije koronavirusa.

– Uoči sutrašnje sjednice Vlade, održali smo uži kabinet na kojem smo dogovorili paket mjera i zakonskih prijedloga. Dio tih mjera ćemo predložiti Saboru na usvajanje. Riječ je o daljnjem suzbijanju krize zbog koronavirusa, dakle najveće krize kakvu pamti svijeti. Za nas je to najveća kriza od Domovinskog rata. Ovaj mjesec ožujak 2020. ćemo pamtiti kao najzahtjevniji mjesec koji smo proživjeli u ovom tisućljeću u smislu izazova i posljedica koje su se događale. Rekao sam da smo u ratu protiv koronavirusa, panika i društvenoekonomskih posljedica ove pandemije. Situacija je objektivno teška, najveći je problem pitanje neizvjesnosti, nitko ne može procijeniti koliko će ona trajati. Ona je utjecala na promjenu naših života preko noći. Nije lako niti djeci, roditeljima, bakama i djedovima, nije lako liječnicima, medicinskim sestrama, policajcima, inspektorima, ljudima koji rade u dućanima….Ovo sam prije nekoliko dana nazvao “novo normalno”, istaknuo je premijer Andrej Plenković.

Dodaje da postoji izbor između spašavanja života naših sugrađana te odustajanje od načina života do sada.

– Naš je odabir da spašavamo živote. Kada se uspoređujemo sa situacijom s nama bliskim državama te s velikim svjetskim silama, mogu reći da smo reagirali učinkovito i brzo te za sada držimo pod kontrolom broj oboljelih te stopu smrtnosti. Danas su ministar Beroš i ministar Božinović na konferenciji za medije rekli da imamo 96 novooboljelih, dakle ukupno 963, nažalost šest je osoba za sada izgubilo život. Ništa nam nije važnije od zdravlja. Moramo pokazati odgovornost, pokazati solidarnost i snagu hrvatskog zajedništva, dodaje.

Plenković je poručio da je element panike dosta dobro svladan, a da je sada potrebna strpljivost i samodisciplina.

– Prije 2 tjedna podnijeli smo prvi paket ekonomskih mjera za pomoć gospodarstvu ukupno težak 30 milijardi kuna. Naša je aktivnost bila brza. Prve su procjene razmjera ove krize veće od one krize 2008. godine. To je bila kriza financijskog kapitalizma, a ova se kriza uspoređuje s velikom depresijom na kraju 20-tih godina prošloga stoljeća.

Poručio je potom da Vlada izlazi i s još jednim paketom mjera.

– U ovom trenutku odlučili smo čvrsto stati iza hrvatskih radnika te iza hrvatskog gospodarstva. Mjera koju predlažemo jest da se ona mjera koja se koristi, a to je onih 3.250 kuna potpore, da se to za travanj i svibanj podigne na 4 tisuće kuna netto. Ujedno će država preuzeti teret doprinosa na tih 4 tisuća kuna, dakle otprilike 1.460 kuna po zaposlenom. To je ukupno 5.460 kuna. To je otprilike 8,5 milijardi kuna za očuvanje radnih mjesta. Ovo je poruka poslodavcima, sredstva su tu, ali se radnici moraju održati zaposlenima te se radna mjesta moraju očuvati.  

Potom je predstavio i drugu mjeru.

– Ona ide prema poduzećima kojima je rad onemogućen ili znatno onemogućen. Oni će djelomično ili u cijelosti biti oslobođeni od poreznih obveza za travanj, svibanj i lipanj. Riječ je o porezu na dobit, dohodak i na doprinose. One tvrtke koje imaju pad prihoda između 20 i 50% imaju pravo na odgodu i na obročnu otplatu do 24 mjeseca bez kamata. Oni koji imaju manje od 20%, dovoljno su čvrsti da izdrže krizu.

Dodaje i sljedeće.
– Oni koji imaju prihode manje od 7,5 milijuna kuna, a to je 92 ili 93% svih hrvatskih poduzeća, a imaju pad prihod veći od 50%, njih ćemo u potpunosti osloboditi plaćanja poreznih obveza. One tvrtke koje ostvaruju više od 7,5 milijuna kuna oslobađaju se porezne obveze proporcionalno s padom prihoda u odnosu na travanj, svibanj i lipanj. Dakle ako su imali pad prihoda 75%, onda će od zamišljenih 100%, platiti 25%.

– Treći element koji ćemo predložiti jest plaćanje PDV-a, da se može odgoditi dok se ne naplate izdani računi. No to ne znači da oslobađamo od obveze plaćanja PDV-a. Rok za predaju godišnjih financijskih izvješća za 2019. odgađa se do 30. lipnja. Istodobno smo odlučili u danima pred nama odlučili pokazati da će država biti maksimalno štedljiva. Svi ministri su dobili naloge da provode samo one postupke javne nabave koji su neophodni za obavljanje osnovnih funkcija države. Ide se samo u nužne rashode. Očekujemo sve ovo i na razinama jedinica lokalne i područne samouprave i na razini javnih poduzeća. U tom će se pogledu poduzeti koraci.

Uskoro opširnije…

Komentiraj

Unesite svoj komentar!
Ovdje unesite svoje ime