Ogulin.eu Zanimljivosti o Uskrsu

Uskoro slavimo Uskrs, kršćanski blagdan koji vjernike podsjeća na posljednju Kristovu žrtvu i njegovo dizanje iz mrtvih. Pročitajte zanimljivosti i kako su se razvili običaji cijeloga svijeta vezani za obilježavanje Isusove muke i proslave uskrsnuća.

1. Jaja su oduvijek predstavljala simbol ponovnog rođenja: obojeni primjerci pronađeni su još u pretpovijesnim grobovima. U krilu zoroastrizma, jedne od prvih monoteističkih religija, jaja su se ukrašavala na Nowruz, iransku Novu Godinu, koja je padala u prve dane proljeća. Stari su pak Egipćani vjerovali da je život nastao iz jajeta, te su običavali u proljeće darivati jedni druge ovom namirnicom. Sveti Augustin u petom stoljeću izlazak pileta iz ljuske jajeta opisuje kao simbol Isusovog izlaska iz groba.

2. Kršćansko slavljenje Uskrsa vremenski se poklapalo s poganskim slavljenjem Eostre. Ovo božanstvo, od kojeg najvjerojatnije potječe naziv blagdana u anglosaksonskim zemljama (“Easter”) prikazivano je s jajetom i zecom, simbolima novog života i plodnosti.

3. Crkveni sabor u Niceji 325. je odlučio da Uskrs postane pravi kršćanski blagdan. Nakon dugih rasprava, određeno je da se slavi prve nedjelje nakon punog mjeseca koji pada iza 21. ožujka, odnosno ekvinocija. Uskrs je tako postao prvi klizni blagdan u povijesti.

4. Čokoladna jaja počela su se prodavati u 19. stoljeću u Bristolu. Prvi primjerci bili su izrađeni ručno, s ukrasima od obojenog šećera u obliku cvijeća, i predstavljali su malena umjetnička djela. Najveće uskršnje čokoladno jaje izrađeno je 2011. u Italiji. Sa deset i pol metara i 7.200 kilograma, bilo je više od žirafe i teže od slona.

5. Čokoladni zečići “izumljeni” su pak u Njemačkoj. Dok su potonji diljem svijeta prihvaćeni kao uskršnji simboli, u Australiji ih ne podnose. Kako zečeve smatraju štetočinama, imaju ih običaj palicama uništavati na ovaj blagdan… Srećom, samo one čokoladne!

6. U nekim europskim zemljama pereci su jedno od tradicionalnih uskršnjih jela, zato što se smatra da njihov središnji zavinuti dio predstavlja ruke sklopljene u molitvi.

7. Do 12. stoljeća, crkva je zabranjivala konzumaciju jaja za vrijeme Uskrsa, želeći se distancirati od poganskih običaja. Kasnije je zabrana ukinuta, štoviše, u mnogim se crkvama održavao tzv. “Festival bacanja jaja”. Svećenik bi dobacio tvrdo kuhano jaje jednom ministrantu, ovaj drugom, itd. Onaj u čijim se rukama jaje nalazilo kad bi sat otkucao dvanaest sati smio je zadržati “ulov”, što se smatralo blagoslovom.

8. Pravoslavne pisanice najčešće su crvene boje, zbog legende da je Marija Magdalena ponijela kuhana jaja na Isusov grob da ih podijeli sa drugim ženama. Kad je ugledala uskrslog Isusa, jaja su poprimila sjajnu crvenu boju.

Komentiraj

Unesite svoj komentar!
Ovdje unesite svoje ime