Našu seriju članaka o opasnostima koje prijete iz prirode nastavljamo temom koja se čini da je prikladnija za vrućine, međutim već i temperature zraka u svibnju, a naročito lipnju i kasnije u ljetu, mogu predstavljati problem.
Toplotni udar je po život opasno stanje kada se životinja pregrije i ne može se riješiti viška topline.
Kada temperatura poraste na 42 stupnja počinje proces denaturacije bjelančevina i dolazi do nepovratnog oštećenja organa ukoliko ona duže ostane takva.
Normalna tjelesna temperatura pasa je 38,5 stupnjeva celzijusa što je i glavni razlog zašto su psi osjetljiviji na vrućinu od ljudi. Osim toga, psi znojne žlijezde imaju samo na jastučićima nogu, ne znoje se po tijelu i glavni mehanizam rashlađivanja im je dahtanje. Dahtanje je ubrzano disanje u kojem se frekvencija povećava 200 – 400 puta i dišni volumen se povećava s 2 na 5 litra. Pas udiše na nos i izdiše na usta i tako se rashlađuje.
Rizične skupine pasa
Zbog toga su brahiocefalične pasmine (pasmine s kratkom njuškom poput mopseva, buldoga, pekinezera) izuzetno osjetljive. Također je poseban oprez potreban kod tzv. polarnih pasmina pasa poput samojeda, haskija, malamuta jer su to psi koji imaju posebne prilagodbe na život u hladnim krajevima u građi masnoga tkiva i dlačnog pokrivača pa im je još teže riješiti se viška topline. Ovi psi mogu nastradati od toplotnog udara već i pri temperaturama koje prelaze 25 stupnjeva.
Iako su od toplotnog udara ugroženi psi svih dobnih skupina, ipak je veći rizik u štenadi, starijih pasa i pasa s kroničnim bolestima srca ili pluća.
Kako spriječiti toplotni udar
U toplijim mjesecima godine aktivnosti prilagodite temperaturama. Šetnje i treninge prebacite na rano jutro i predvečerje, nemojte psima nametati ritam već im omogućite da se češće i više odmaraju. Po mogućnosti šetajte uz vodu kako bi životinja mogla povremeno ući u vodu i tako se rashladiti. Nosite sa sobom dovoljno vode i češće ju ponudite psu.
Danas na tržištu ima i odličnih proizvoda za rashlađivanje poput rashladnih ležajeva i prsluka koji hlade životinju, igračaka u koje se može natočiti voda i zamrznuti, zaštitne odjeće s UV zaštitom za pse jako kratke dlake ili bezdlake pse. Ako ste često u dužim šetnjama za ljetnih mjeseci, to su dobra i praktična rješenja.
Za vrijeme ljetnih žega pse sklonite u hladniji dio kuće, a ako moraju biti vani, omogućite im zaklon u sjeni na mjestu gdje zrak struji i stavite im neko korito s vodom u kojem se mogu rashlađivati.
I nikad ne ostavljajte pse u automobilu, čak ni na kratko niti kad je automobil u sjeni!
Simptomi toplotnog udara – ubrzano disanje
Simptome koje možete prepoznati kod toplotnog udara su: životinja počinje plitko i ubrzano disati, sluznice najprije postaju jako crvene, a ako stanje potraje, mijenjaju se u blijede. Životinja djeluje dezorijentirano, grče se mišići te životinja posrće, šeta bez cilja pa sjedne pa ponovo šeta i može izgubiti svijest.
Što trebate učiniti?
Ako životinja dobije toplotni udar, treba ju najprije skloniti na sjenovito i prozračno mjesto i pokušati rashladiti. Ne smije se naglo i prejako rashlađivati, već bi ju trebalo rashlađivati postupno hladnim oblozima, kockicama leda i slično. Treba svakih nekoliko trenutaka mjeriti temperaturu i stati s rashlađivanjem kada temperatura padne na 39,5.
Što će veterinar učiniti?
Čim prije treba doći do veterinara koji će onda hladnim infuzijama spuštati temperaturu te održavati krvni tlak i cirkulaciju kako ne bi došlo do zatajenja organa i po potrebi staviti psa na kisik.
Ukoliko se temperatura brzo uspije spustit, pas ima dobre izglede, ali ako tjelesna temperatura ostane visoka duže od sat vremena, moguće je da će doći do šoka, kolapsa cirkulacije i zatajenja bubrega, a zatim i ostalih organskih sustava.