Svjetski je dan zaštite okoliša, a ove godine održava se pod sloganom Vrijeme je za prirodu te odražava želju i potrebu ljudi da se okrenu prirodi i žive u suživotu s njom.

– Prema recentnim znanstvenim podacima, priroda je sve više ugrožena promjenama namjene zemljišta, poljoprivrednim aktivnostima, pretjeranim iskorištavanjem biljnih i životinjskih resursa, klimatskim promjenama te negativnim utjecajem stranih invazivnih vrsta, ističe Ministarstvo zaštite okoliša i energetike.

Očuvanje močvara može godišnje uštedjeti i 50 milijardi eura

Naglašava da gubitak bioraznolikosti i kolaps ekosustava predstavljaju jednu od najvećih prijetnji čovječanstvu u sljedećem desetljeću te se stoga svako ulaganje u očuvanje bioraznolikosti višestruko vraća. Tako, primjerice, očuvanje močvarnih područja može uštedjeti više od 50 milijardi eura godišnje osiguravajućim kućama zbog prevencije i ublažavanja posljedica poplava.

U Ministarstvu zaštite okoliša kažu da je na tom tragu donesena i “EU Strategija bioraznolikosti do 2030. – Vraćanje prirode u naše živote” koja će osigurati zaustavljanje negativnih trendova gubitka bioraznolikosti na razini EU, te će EU i njezine članice biti predvodnicima u očuvanju bioraznolikosti na svjetskoj razini.

U Zelenoj akciji kažu da je 2020. trebala biti važna godina za okoliš, od donošenja Europskog zelenog plana do dogovaranja novih globalnih ciljeva za zaustavljanje gubitka bioraznolikosti u okviru UN-ove Konvencije o biološkoj raznolikosti. Ali, dodaju, koronavirus privremeno je pomaknuo fokus s okolišnih pitanja, unatoč uskoj isprepletenosti pojave sličnih epidemija i uništavanja okoliša. Tvrde i da se otvorio dodatan prostor za lobiranje predstavnicima prljavih industrija, poput fosilnih goriva ili posrnulih avioprijevoznika da od vlada i međunarodnih organizacija zatraže javni novac, kao i usporavanje predviđenih mjera za prelazak na čišće tehnologije.

Zelena akcija: Suočiti se s problemima, a ne spašavati okolišno destruktivne interese

Zelena akcija zato ističe hitnost suočavanja s gorućim okolišnim problemima poput klimatskih promjena i gubitka bioraznolikosti, te priliku koju ova kriza predstavlja za ubrzavanje tranzicije prema okolišno i socijalno održivijem društvu, umjesto da je se ponovno koristi za spašavanje okolišno destruktivnih, ali financijski i utjecajno moćnih gospodarskih interesa.

U WWF-u kažu da su pitanja vezana za okoliš posljednjih dana prisutna u javnosti više nego ikada, ali – zbog pogodovanja i korupcije u izgradnji vjetroelektrana.

– Nažalost, postoji niz slučajeva koji dodatno degradiraju okoliš, a jedan od njih je iskapanja sedimenta na Dravi, višestruko zaštićenom području za koje je Ministarstvo izdalo pozitivno rješenje bez potrebe izrade studije utjecaja na okoliš i ekološku mrežu, upozorava WWF.

U Greenpeaceu ističu da su klima i zaštita okoliša danas važniji nego ikad jer gospodarsko iskorištavanje prirode kojem svjedočimo može imati pogubne posljedice.

– Tražimo strogu zaštitu barem 30 posto kopnenih i morskih površina u Europi do 2030. kako bismo se obranili od ekoloških katastrofa i sačuvali bioraznolikost. Nema vremena za čekanje; već danas moramo zaštiti naš planet, prirodu i jedinstvenu floru i faunu jer to je jedini način da osiguramo zdravu budućnost Zemlje, poručuje Greenpeace.

NP Krka priredio niz dokumentaraca, prvi je o kukcima

U povodu Svjetskog dana zaštite okoliša, Javna ustanova Nacionalni park Krka priredila je dokumentarni film o kukcima, indikatorima zdravog okoliša i velike bioraznolikosti, kao prvi u nizu filmova iz ciklusa “Divlji svijet Nacionalnog parka Krka”.

– U NP ‘Krka’ bilježimo veliki broj različitih vrsta kukaca pa tako, primjerice, ovdje borave čak 43 vrste vretenaca, gotovo polovica zabilježenih vrsta u Hrvatskoj.
Ti vrhunski letači i aktivni grabežljivci živopisnih boja bioindikatori su stanja okoliša pa ondje gdje lete vretenca, možete biti sigurni da je priroda zdrava i očuvana, rekla je ravnateljica Javne ustanove Nacionalnog parka Krka Nella Slavica.

Na području Parka, između ostalih, mogu se vidjeti pčele, vilinski konjici ili vretenca, vodene kopnice, hrastove strizibube, leptiri – lastin rep i prugasto jedarce, cvrčke te bogomoljke, izvijestili su iz NP Krka.

S obzirom na to da je zaštita vrsta, očuvanje staništa i minimiziranje ljudskog utjecaja temeljni cilj, Nacionalni park Krka je ciklusom dokumentarnih filmova želio javnost dodatno educirati i omogućiti uvid u kompleksni svijet tih malih bića koja su sve više ugrožena – kukci utječu na čitav ekosustav i bez njih bi život kakav danas poznajemo na Zemlji bio nemoguć, oni su vrstama najbrojnija životinjska skupina, ali i najslabije istražena.

Nacionalni park Krka stanište je endemičnih, rijetkih i ugroženih biljnih i životinjskih vrsta, a rijeka Krka svrstava se među najvrjednije prirodne cjeline u Hrvatskoj i u Europi.

Komentiraj

Unesite svoj komentar!
Ovdje unesite svoje ime