Zdrava hrana je, usudio bih se reći, jedna od većih obmana koju konstruiraju, financiraju i promoviraju razne kompanije, mediji, populistički ”stručnjaci” i influenceri.
Bombardirani jakim marketingom, ljude se uvjerava da je zdrava hrana neki novi izum upakiran u njihove proizvode. Istina je poprilično daleko od šarenih reklama. Svaka hrana koja oporavlja naš organizam od aktivnosti, a sastoji se od proteina, masti i ugljikohidrata i daje nam energiju za održavanje života i životne procese je zdrava hrana. Kako bi tijelu osigurali sve potrebne nutrijente nužno je pravilno se hraniti.
ZDRAVA VS. PRAVILNA PREHRANA
Što je zapravo hrana? Prema definiciji, hrana je bilo koja tvar sačinjena od proteina, ugljikohidrata, masti i ostalih nutrijenata koje tijelo nekog organizma koristi kako bi održavalo rast i vitalne procese i osiguravalo energiju. Kako nešto što nam omogućava tu homeostazu može biti nezdravo? Odgovor je vrlo jednostavan – ne može!
Kako bi to razjasnili, potrebno je riječ ”zdrava” zamijeniti riječju ”pravilna”. Moram vam razbiti iluziju i reći da ne postoji zdrava i nezdrava hrana, postoji samo pravilna i nepravilna prehrana!
Pravilna ili uravnotežena prehrana je ona prehrana koja našem tijelu osigurava dovoljno nutrijenata koji su nam potrebni za oporavak i život. Za početak da vas uvedem u osnovne termine. Našem tijelu za život trebaju četiri makronutrijenta: voda, proteini, ugljikohidrati i masti, mikronutrijenti – vitamini i minerali i nenutritivne tvari – prehrambena vlakna. Ono što prehranu, ili odnos prema hrani, čini pravilnim ili nepravilnim su omjeri navedenih tvari, prvenstveno omjeri proteina, masti i ugljikohidrata.
OMJERI SE DEFINIRAJU PREMA STVARNIM POTREBAMA
Radi lakšeg prikaza uzmimo osobu A i osobu B u imaginarnim, karikiranim situacijama. Osoba A se hrani nepravilno, a osoba B se hrani pravilno.
Osoba A je uredski radnik, na posao ide autom, poslije posla ode u trgovinu, obavi neku društvenu aktivnost i navečer pred spavanje gleda televizor. Tanjur ručka osobe A izgleda ovako: 2/3 je ispunjen rižom (krumpirom, tjesteninom ili nekim drugim izvorom UH), 1/3 zauzima meso (ili veganski ekvivalent) i povrće, sa strane je često i kruh.
Osoba B je fizički radnik, na posao ide biciklom, poslije posla ode u teretanu. Za ručak jede isto što i osoba A, ali bez kruha.
Zašto se osoba A hrani nepravilno? S obzirom na fizičku aktivnost i način života toj osobi ne treba tolika količina ugljikohidrata. Svaki višak tijelo će pohranjivati kao rezervnu energiju – u masno tkivo. Dok kod osobe B postoji intenzivnija fizička aktivnost.
Pravilan omjer proteina, ugljikohidrata i masti ovisit će o količini fizičke aktivnosti i sposobnosti apsorpcije našeg organizma da ih iskoristi. Mišićnom aktivnosti i osnovnim višezglobnim vježbama ne gradimo samo mišiće, nego i metabolizam. Dižemo kapacitete apsorpcije i iskorištavamo hranu na najbolji način.
Napomena: stavovi izneseni u ovom tekstu su autorovi i moguće je da isti ne predstavljaju stavove uredništva.
