Epidemija ospica malih razmjera u Hrvatskoj

72

U Hrvatskoj se može govoriti o epidemiji ospica malih razmjera, rekla je za internetski portal HRT-a dežurna epidemiologinja Iva Pem Novosel u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo (HZJZ).

Trenutačno je u Hrvatskoj zabilježeno 35 slučajeva ospica od početka godine, što je gotovo dvostruko povećanje u odnosu na prošlu godinu kada su tijekom cijele godine zabilježena 23 slučaja ospica.

Trenutačno je u Zagrebu potvrđeno 9 slučajeva ospica, od kojih su dva najnovija. Još se za jedan slučaj na koji se klinički sumnja čeka laboratorijska potvrda koja će biti gotova sutra, rekla je Pem Novosel.

Riječ je o odraslim oboljelim osobama, većinom nisu bili cijepljeni, nije došlo do razvoja komplikacija, većina ih je na kućnom liječenju, a oni koji su zadržani u bolnice su otpušteni.

U Zagrebu je sve krenulo od Francuza koji je donio ospice smjestivši se u jednom od zagrebačkih hostela, rekla je Pem Novosel.

Dio oboljelih u Hrvatskoj je povezan, a dio nije povezano. Na području Splitsko-dalmatinske županije registrirano je 14 oboljelih, a 6 u Brodsko-posavskoj županiji.
Od ukupno 35 zabilježenih slučajeva oko jedne četvrtine su stranci koji su došli u Hrvatsku.

Zaraza moguća “bilo gdje”

Za prvu pacijenticu zna se da se zarazila u kontaktu s oboljelom osobom iz Francuske. Za neke se ne zna kako su se i gdje izložili virusu. S obzirom na to da je riječ o bolesti koja se prenosi kapljičnim putem, oboljeli su se mogli zaraziti praktično bilo gdje. Od tramvaja preko javnih prostora poput kina i kazališta do manjih privatnih okupljanja.

Simptomi ospica

Dodatni problem stvara i to da su simptomi ospica, u početku, veoma općeniti i netipični. Podsjećaju na običnu prehladu: curenje nosa, kašalj, suzenje i/ili pečenje očiju, upala grla. Slijede povišena temperatura, umor, a tek između 3 i 5 dana pojavit će se karakterističan osip. No kako mnogo liječnika, pogotovo onih koji rade posljednjih 20 godina, nikada u svojoj praksi nije vidjelo takav osip na pacijentu, lako je moguće da ne prepoznaju bolest ili da ne prijave. A pacijenti su zarazni od prvog trenutka.

U slučaju izloženosti, pacijent i svi s kojima je došao u kontakt imaju vremena samo 72 sata u kojima mogu primiti cjepivo koje će ih zaštititi. Jedina obrana od virusa ospica i jest cjepivo.

Cjepiva ima dovoljno, doći u prostorije HZJZ-a

Cjepivo protiv ospica sastavni je dio cjepiva koje se daje prema Planu cijepljena u Hrvatskoj dojenčadi od 12 mjeseci života i koje obuhvaća tri zarazne bolesti – ospice, rubeolu i zaušnjake. Neovisno o tome je li pacijent prebolio neku od ovih bolesti, ako je izložen virusu ospica i ne postoji podatak je li ih prebolio, daje se isto cjepivo. Cjepiva, kaže Kaić, ima dovoljno, cijepiti se može doći u prostorije HZJZ-a, mogu doći svi koji su necijepljeni, te oni koji misle da su bili izloženi virusu. Osim cijepljenja jedini način da se ne zarazimo ospicama jest da smo ih preboljeli ili da se ne dođe s virusom u kontakt.

Ospice kojima se možemo zaraziti, primjerice, mogu dovesti do lakših i težih komplikacija, počevši od upala uha do najteže posljedice – smrti zbog upale mozga. Što je najgore, kaže Kaić, upala mozga izazvana virusom ospica može nastati i nekoliko godina nakon preboljele bolesti i neizostavno dovodi do smrti. Takvih slučajeva, govori, imali smo u Hrvatskoj tijekom devedesetih nekoliko. Smrtnost u ospica kod zaraženosti javlja se, statistički gledano, u jednom na 1000 slučajeva, no to nije pravilo. U Srbiji su, prije godinu, dvije, prilikom manje epidemije imali smrtnost od čak 3 osobe na 1000 zaraženih.

Stanje s ospicama u svijetu: tisuće oboljelih po cijeloj Europi

Stručnjaci to povezuju s lošijim cijepnim obuhvatom, odnosno padom procijepljenosti. U nekoliko je zemalja, primjerice Ukrajini, došlo do epidemije, i u Latviji premda je od srpnja 2018. do srpnja 2019. ondje bilo samo 6 prijavljenih slučajeva.

No virus ne poznaje granice pa je u migraciji radne snage, pojašnjavaju nam stručnjaci, došlo do izbijanja manje epidemije s neprijavljenim i još neažuriranim brojem slučajeva i u Latviji. Za Ukrajinu ne postoje točni podaci, no u stručnim se krugovima zna da je epidemija s mnogim slučajevima, strahuje se na tisuće oboljelih. Najviše prijavljenih slučajeva u protekloj godini, prema Europskom centru za kontrolu bolesti, bilo je u Italiji, Francuskoj, Poljskoj, Bugarskoj, Rumunjskoj. U Sloveniji je bilo 15 potvrđenih i dokazanih slučajeva, u Austriji 140, a u Hrvatskoj je riječ dosad ove godine o 35 oboljelih.

Komentiraj

Unesite svoj komentar!
Ovdje unesite svoje ime