Izgrađen kako bi se zaustavio egzodus Nijemaca s istoka na zapad, ukupne dužine 155 kilometara, visine 3,6 metara, Berlinski zid je bio i ostao simbol hladnoratovske podjele istoka i zapada. Zid kao produkt odnosa i politike dviju velikih sila, SAD-a i SSSR-a, stajao je 28 godina.

7000 graničara, 302 kontrolna tornja, 20 bunkera, ulične svjetiljke postavljene na svakih 30 metara (što je zid činilo najosvjetljenijim dijelom Berlina), brisani prostor („pojas smrti“ za nesmetanu liniju vatre), alarmi, jarci, bodljikava žica, uređaji za automatsku paljbu i neprestane patrole vojnika s psima, opis je zida koji je stajao 28 godina, dva mjeseca i 28 dana.

Pad rezultat slučajnosti?

Događaji prije samog pada nagoviještali su promjene. Od početka rujna 1989. stotine tisuća Istočnih Nijemaca svakoga su tjedna prosvjedovale na ulicama. Došlo je i do promjene u vodstvu Istočne Njemačke. Egon Krenz, novopostavljeni čelnik, predstavljao se kao relativno umjeren te je namjeravao provesti nekoliko blagih reformi, od kojih je najvažnija bila liberalizacija putovanja.

Istočni Nijemci imali bi mogućnost putovanja, no i dalje bi uredno morali zatražiti vize za putovanja u za to predviđenim državnim agencijama. Ideja je bila da se dopuste kontrolirani odlasci s obaveznom vizom, a ne da se preko noći sruši zid, a s njim i DDR.

Guenter Schabowski dobio je zadaću da na televiziji rastumači nove mjere o putovanjima.

Odluka zapravo nije trebala doći do javnosti do idućeg jutra. Krenz i danas zamjera Schabowskom i optužuje ga da je DDR „bacio u tešku situaciju“ objavom da mjere stupaju na snagu odmah. Trebao se držati onoga što je imao napisano, kaže Krenz, da liberalizacija kreće idućeg dana.

Nakon što su čuli vijest na televiziji, radiju ili od susjeda, tisuće građana istočnog Berlina odmah su pohrlile u smjeru graničnih prijelaza. Isprva oprezne, ohrabrila ih je masa koja se skupila na zapadnoj strani i klicala im.

Pogranična policija, koja je donedavno pucala po onima koji su nekontrolirano pokušali prijeći granicu, bila je u šoku. „Mi smo jednako zbunjeni kao i vi“, rekao je jedan policajac te večeri, masi oduševljenih građana koji su prošetali na zapad.

Schawabovski sve do smrti 2015., u 86. godini, nije jasno odgovorio pitanje je li njegov postupak bio slučajnost. U nekoliko navrata se pokušavao prikazati kao junak koji je otvaranjem zida htio „spasiti DDR“.

Danas zidovi opasuju Zemlju

Bivši Berlinski zid, dug 155 kilometara, danas je zeleni pojas popularan među rekreativnim trkačima i biciklistima, no u drugim dijelovima svijeta podižu se nove granice. Fenomeni vezani za podjele i zidove, kao rezultat politike velikih sila i dalje su relevantni, samo u drugačijem smislu – ekonomskom.

Politologinja Elisabeth Vallet sa Sveučilišta u Monteralu je kazala da sada u svijetu postoji 40.000 kilometara zidova, a to odgovara opsegu Zemlje. Ta brojka naglo se povećala u posljednjih 20 godina i predstavlja ukupnu dužinu 71 zida, definiranih kao strukture koje su ukopane u tlo i ne mogu se prijeći, kazala je.

Američki predsjednik Donald Trump želi zid na granici s Meksikom, istočnoeuropske države podigle su žičane ograde kako bi spriječile prolazak migrantima, betonska granica dijeli Izraelce od Palestinaca, a Brexit nagovješćuje kraj otvorenih granica u Europskoj uniji. Mnogi se zidovi nalaze u Kini, Indiji, Sjevernoj i Južnoj Koreji i na Bliskom istoku. Nove tvrde granice podižu se svakoga dana i u Europi i SAD-u, većinom kako bi se zaustavilo migrante.

Komentiraj

Unesite svoj komentar!
Ovdje unesite svoje ime