Zdravlje hrvatskih branitelja i članova njihovih obitelji, jest nešto što svakoj osobi koja je u bliskom kontaktu s ovom populacijom, bilo osobno bilo stručno, treba biti jedan od prioriteta i izazova u radu.

Koliko je ova problematika važna i prisutna, ukazuju i dva iznimno značajna kongresa održana u rujnu i studenom ove godine.

U rujnu je, od 19. do 21. 2019. u  Karlovcu, u Zorin domu održan 2. hrvatski kongres psihosomatske medicine i psihoterapije s međunarodnim djelovanjem “Zajedno u ratu, zajedno u zdravlju”. Osobno sam ponosna što sam bila predavač na ovako iznimnom kongresu te član Lokalnog organizacijskog odbora.

Tijekom tri dana okupilo se 150 sudionika i održalo više od 60 pojedinačnih predavanja. Najveća je vrijednost kongresa usmjerenost i entuzijazam na cjeloviti pristup osobama iz braniteljske populacije, usmjeren na njihovo somatsko zdravlje.

Naime, psihosomatika je po svojoj definiciji znanstveni stav prema kojem se prihvaća da psihički sustav, emocije, osobito psihološki neugodni doživljaji, sukobi i neriješeni međuljudski odnosi, mogu izazvati tjelesne poremećaje i tjelesnu bolest. U svom najširem značenju, psihosomatika predstavlja stav da je svaka osoba jedna cjelina, integralna struktura duha i tijela.

Na kongresu se saznalo da je tijekom sistematskih pregleda branitelja postavljenja sumnja ili su utvrđene brojne endokrine bolesti, kardiovaskularne bolesti , češće pritužbe na tjelesnu bol i somatske senzacije. Zabrinjavajuća je i spoznaja da je uočeno kako veterani oboljeli od PTSP-a i maju znatno povećan rizik obolijevanja od demencije u odnosu na ostalu populaciju.

U Opatiji je u od 07. do 09. studenoga održan 2. hrvatski kongres o psihotraumi s međunarodnim djelovanjem.

Domovinski rat suočio nas je s ratnom traumom. Isti je iskustvo visokog traumatizacijskog potencijala s nesagledivim posljedicama za izravne sudionike rata, ali i za članove njihovih obitelji, generacija koje dolaze te društvo u cjelini. U sadašnjem svijetu brzih promjena prati nas eho rata provlačeći se kroz razna stresna i traumatska iskustva s kojima se svakodnevno suočavamo.

Istraživanja, praksa i iskustvo stručnjaka u području mentalnog zdravlja pokazuje da je još puno posla pred nama i pred generacijama kolega koji dolaze, jer posljedice traumatskog iskustva mogu trajati generacijama.

Kada govorimo o tzv. sekundarnoj traumatizaciji, govorimo o različitim simptomima koji se javljaju kod osoba koje žive uz pojedinca koji je doživio traumu i boluje od posttraumatskog stresnog poremećaja. Ratni PTSP naročito negativno utječe na funkcioniranje i odnose u obiteljima veterana, a simptomi izbjegavanja, povlačenja, iritabilnosti, hostilnosti i agresivnosti u okviru ratnog PTSP-a su odgovorni za nastanak simptoma u članova obitelji. Djeca ratnih veterana oboljelih od PTSP-a imaju oko dva puta veći rizik za razvoj psihopatoloških simptoma u odnosu na djecu veterana bez PTSP-a te mogu iskazivati probleme u jednom ili više područja funkcioniranja uključujući simptome somatizacije (glavobolje, bolove u trbuhu, povraćanje), depresije, anksioznosti, hiperaktivnosti, slabe socijalizacije, delinkventnog ponašanja, agresije te školskog neuspjeha. Supruge ratnih veterana također pokazuju poteškoće psihičkog zdravlja.

Sve navedeno nam ukazuje na potrebu ranog prepoznavanja psihičkih tegoba djece veterana, supruga te samih branitelja i osoba s posttraumatskim stresnim poremećajem te adekvatnog pružanja pomoći svakom od njih, kako bi se umanjio distres, povećala funkcionalnost i kvaliteta života te prevenirao razvoj kasnijih psihičkih tegoba.

Ne zaboravimo, pružimo stručnu i osobnu ruku pomoći svakoj gore navedenoj osobi, jer zahvaljujući njima mi hodamo dostojanstveno i ponosno našim tlom.

Komentiraj

Unesite svoj komentar!
Ovdje unesite svoje ime