Kako se nositi sa strahom i stresom zbog koronavirusa

215
Suočavanje sa stresom zbog koronavirusa

Pojava koronavirusa i njegovo širenje zaokupilo je pažnju stručnjaka, medija i opće populacije. U posljednje vrijeme, posebice s prvim zabilježenim slučajevima oboljelih u Hrvatskoj, kao i u našem okruženju, sve više se u medijima spominje kako se proširila panika i strah među ljudima od moguće zaraze. Ines Galetić Žagar, mag.psych. savjetuje kako se u ovoj situaciji nositi sa stresom i panikom koje možda osjećate zbog straha od zaraze koronavirusom.

Njegova pojava predstavlja novost te mnogi detalji nisu poznati što pojačava osobni doživljaj opasnosti te je strah normalna reakcija.

Panika pak predstavlja intenzivan, odnosno jak doživljaj straha, a strah može biti reakcija na stvarnu prijetnju ili pretpostavljenu prijetnju – prijetnju koju pretpostavljamo ili očekujemo i percipiramo na temelju naše osobne procjene ili doživljaja rizika. Upravo je ovo slučaj i s doživljajem prijetnje od zaraze koronavirusom. Strah i tjeskoba, a s tim u vezi i naše ponašanje, često nije odraz stvarnog rizika utemeljenog na epidemiološkim podatcima već odraz našeg osobnog doživljaja rizika ili opasnosti.

Brojna su straživanja pokazala da postoji sklonost u precjenjivanju opasnosti kod novih rizika. Više se brinemo kada su u pitanju novi i nama do sad nepoznati rizici, nego neki poznati. U ovom slučaju možemo napraviti usporedbu između sezonske gripe i prijetnje zarazom koronavirusom. Koronavirus je nov virus te kao takav nova prijetnja koja nam je manje poznata od sezonske gripe. Što manje znamo o određenoj prijetnji raste strah i osjećaj neizvjesnosti te se nerijetko javljaju i ponašanja kojima se pokušava vratiti osjećaj kontrole.

Važno je znati objašnjenje zašto ljudi čuju samo loše stvari, a ne i umirujuće informacije od stručnjaka.

Naime, istraživanja su pokazala da u svakodnevnom životu, kako bi se brzo donijela odluka o čemu se brinuti, a o čemu ne, mozak koristi „mentalne prečice“ koje se odvijaju na nesvjesnoj razini, pri čemu i instinkti i emocije igraju važnu ulogu. Također, mozak je skloniji pamtiti loše i općenito je osjetljiviji na neugodne i loše informacije koje su ključne za preživljavanje. U primanju informacija mozak djeluje selektivno te veću pažnju pridaje lošim informacijama (raširenosti virusa, broju oboljelih, broju umrlih…), a zanemaruje primjerice one o ozdravljenju. Dodatno, uslijed preplavljenosti strahom, koji je donekle razumljiv i očekivan u ovakvim situacijama, precjenjivanje realnoga rizika može dovesti do još intenzivnijeg straha, a on pak do nepromišljenih ponašanja.

Svjetska zdravstvena organizacija donijela je nekoliko preporuka kako se ponašati i pomoći si u  suočavanju sa stresom od koronavirusa:

Komentiraj

Unesite svoj komentar!
Ovdje unesite svoje ime