Korijeni odnosa između Ukrajine i Rusije sežu u Srednji vijek, kada su obje zemlje bile dio istočno-slavenske države Kijevske Rusije. Iako dijele zajedničke povijesne korijene, tijekom stoljeća razvile su se različite kulture i jezici. Ukrajina je često bila podložna rusifikaciji, posebno tijekom razdoblja Ruskog Carstva i Sovjetskog Saveza, što je dovelo do gubitka autonomije i identiteta.
Sukobi u modernoj povijesti
• Raspad Sovjetskog Saveza (1991.): Ukrajina je stekla neovisnost, što je izazvalo nezadovoljstvo Rusije, koja ju je nastavila smatrati dijelom svoje sfere utjecaja.
• Aneksija Krima (2014.): Nakon prosvjeda na Euromajdanu i smjene proruskog predsjednika Viktora Janukoviča, Rusija je anektirala Krim. Istovremeno su u Donbasu izbili sukobi između ukrajinske vojske i proruskih separatista koje je podržavala Moskva.
• Rat od 2022.: Rusija je pokrenula opću invaziju na Ukrajinu, tvrdeći da štiti rusko stanovništvo i sprječava širenje NATO-a. Međutim, međunarodna zajednica osudila je invaziju kao kršenje ukrajinskog suvereniteta.
Rusija nastoji zadržati Ukrajinu unutar svoje sfere utjecaja zbog strateških interesa, uključujući kontrolu nad Crnim morem i energetskim resursima. Također se protivi ukrajinskim težnjama za pridruživanjem NATO-u i EU-u. S druge strane, Ukrajina teži jačanju svoje neovisnosti i integraciji sa Zapadom.
Rusija često propagira ideju da su Rusi i Ukrajinci “jedan narod”, dok Ukrajina inzistira na svojoj zasebnoj kulturi i povijesti. Ovaj identitetski sukob dodatno pogoršava političke napetosti.
Sukob između Rusije i Ukrajine rezultat je povijesnih razlika, geopolitičkih interesa i kulturnih nesuglasica. Njegove posljedice imaju globalni utjecaj, uključujući ekonomske sankcije protiv Rusije i destabilizaciju regije
