Odbor za kulturu i obrazovanje (CULT) Europskog parlamenta održao je javno saslušanje na
temu unaprjeđenja medijske pismenosti u digitalnom dobu, uz sudjelovanje stručnjaka iz
područja digitalnih medija i sigurnosti, novinarstva te predstavnika Europske komisije.
Eurozastupnica Sunčana Glavak u svom je obraćanju istaknula da medijska pismenost mora
biti dio svih europskih politika, a osvrnula se i na 8. Dane medijske pismenosti koji upravo
traju u Hrvatskoj.
„Ovogodišnja tema usmjerena je na borbu protiv dezinformacija. Prema njihovom
istraživanju, djecu i mlade već četvrtu godinu zaredom najviše zabrinjava utjecaj društvenih
mreža na mentalno zdravlje te online nasilje. S druge strane, opća populacija kao najveće
prijetnje ističe krađu osobnih podataka, nasilne sadržaje i prekomjerno korištenje interneta“,
napomenula je eurozastupnica Glavak dodavši kako medijska pismenost mora postati
prioritet, ne samo među mladima, već i među generacijama zrelije dobi.
Na Odboru je analizirano i najnovije istraživanje Europskog parlamenta provedeno među
mladima od 16 do 30 godina u državama članicama EU-a. Rezultati pokazuju da čak 76 %
ispitanika vjeruje da je tijekom posljednjih sedam dana bilo suočeno s dezinformacijama i
lažnim vijestima, dok je u Hrvatskoj taj udio nešto niži i iznosi 67 %. Način i izvor
informiranja mladih značajno doprinosi ovoj statistici. Čak 42 % ispitanika u EU navodi
društvene mreže kao primarni izvor informacija o političkim i društvenim temama. Slijede
televizija s 39 % te internetski portali s 26 %. Prema rezultatima ankete, mladi Hrvati se
također u velikoj mjeri oslanjaju na društvene mreže radi informiranja, pri čemu 48 %
ispitanika navodi spomenute platforme kao glavni izvor informacija. Unutar te skupine,
Facebook se ističe kao najčešće korištena platforma za 54 % ispitanika, što znatno odudara
od prosjeka na razini EU, gdje je tek 27 % mladih odabralo tu društvenu mrežu, dok je
Instagram prvi izbor za čak 47 % mladih. S druge strane, među tradicionalnim medijima, 40
% ispitanika u Hrvatskoj navodi televiziju kao relevantan kanal, dok internetski portali
dosežu udio od 32 %. Koliko je važno raditi na podizanju medijske pismenosti, ilustrira i
podatak iz 2019. koji otkriva da čak 60 % korisnika dijeli vijesti na društvenim mrežama bez
da ih prethodno pročita.
Sveprisutnost medija i digitalnih tehnologija u suvremenom životu omogućuje jednostavniji
pristup informacijama, ali istovremeno povećava rizik od izloženosti dezinformacijama i
manipulativnim sadržajima, što posljedično može dovesti do oblikovanja javnog mišljenja na
temelju neprovjerenih činjenica.
Regulatorni okvir od iznimne je važnosti, zato se na području Europske unije od 2024.
primjenjuje Akt o digitalnim uslugama, kojim se nastoji stvoriti sigurnije internetsko
okruženje.
Međutim, jednako je ključno i kontinuirano obrazovanje građana, jačanje medijskog
pluralizma te promicanje neovisnog novinarstva, a kao važan korak u tom smjeru
eurozastupnica Glavak istaknula je ulaganje u edukaciju novinara i njihovu ulogu u okruženju.
