Konverzija kune u euro po “tečaju konverzije” pri čemu ni euro trebao biti 7, 53 kn

Najranije 2023. u Hrvatskoj će kunu zamijeniti euro, pri čemu bi vrijednost eura trebala biti 7 kuna i 53 lipe. Dok gospodarstvenici pozdravljaju ulazak u eurozonu, građani se pitaju kako će to utjecati na njihov životni standard.

Cijene neće rasti, poduzet će se mjere kako bi se priječila zlouporaba konverzije

Protivnici eura često plaše građane kako će Hrvatska s uvođenjem eura dobiti europske cijene, a ostat će im hrvatske plaće, što je potpuno neistinitio. Članice EU imaju različite cijene koje su određene stupnjem gospodarskog razvoja svake pojedine zemlje kao što je slučaj i s plaćama, a kako zemlje europodručja nisu gospodarski jednako razvijene, ni njihove razine cijena nisu iste. Primjera radi, nisu iste cijene i plaće u npr. Njemačkoj i Slovačkoj, a obje države su uvele euro, što očigledno nije doveo do ujednačavanja njihovih razina cijena. Iskustva drugih zemalja pokazuju da je konverzija nacionalnih valuta u euro imalo tek blagi i privremeni utjecaj na povećanje cijena.

Vlada će veliku pozornost posvetiti zaštiti potrošača i poduzet će mjere kako bi spriječila moguće zlouporabe kod zaokruživanja cijena u novoj valuti. Moguće nepošteno zaokruživanje cijena pri konverziji spriječit će se primjerenim mehanizmima praćenja postupka konverzije, među čijim će glavnim mjerama biti dvojno iskazivanje cijena. 

U emisiji “Otvoreno” HRT-a uz ostale, gostovali su Zvonimir Savić, savjetnik predsjednika Vlade za ekonomska pitanja i dr. sc. Michael Faulend, viceguverner Hrvatske narodne banke te odgovorili na pitanje vezana za konverziju u euro.

Savić je istaknuo kako je proces uvođenja eura u Hrvatsku pažljivo osmišljen. Završen je plan na koji će se način kuna zamijeniti eurom, kazao je. Naglasio je kako će pola godine prije uvođenja eura postojati brojne obveze koje će se morati ispoštovati, kako ne bi došlo do rasta cijena. “Hrvatska je zadnje tri godine ispunila sve uvjete kriterije iz Maastrichta da možemo doći u ovu situaciju” rekao je.

Krediti će se moći bezbolno podignuti i doći će do konverzije po tečaju konverzije

Savić je rekao da što se više Hrvatska približava euro zoni raste pad kamata. Potkraj 2015. godine prosječna kamatna stopa na stambene kredite bila je 5,67 posto. Kako je vrijeme teklo do danas ta je stopa pala na 2,9 posto, s trendom daljnjeg smanjenja, istaknuo je Savić za HRT

 Michael Faulend je rekao kako će se kunski krediti moći bezbolno podignuti i doći će do konverzije. “Kunski će se pretvoriti u one s euro klauzulom po tečaju konverzije gdje neće biti kupovnog i prodajnog tečaja, već samo tečaj konverzije, tzv. srednji tečaj”.

Tri gijeha koja ćemo riješiti uvođenjem eura

U Studiju 4 HRT-a ekonomski analitičar Guste Santini istaknuo je tri glavna grijeha koja ćemo riješiti uvođenjem eura. “Tri su važna grijeha. I zato je dobro da Hrvatska što prije, da ne kažem odmah, uvede euro. Prvi je što smo dozvolili deviznu štednju. Drugo jer smo internacionalizirali bankarski sistem. I treće jer smo dozvolili valutnu klauzulu. To su pravi razlozi zašto Hrvatska treba uvesti euro. Da nemamo tih problema, priča bi bila sasvim drugačija. Bila bi priča monetarnog suvereniteta, smanjuje se sloboda u odlučivanju itd., rekao je Santini.”

Komentiraj

Unesite svoj komentar!
Ovdje unesite svoje ime