novi programi za JLS

U zagrebačkom hotelu Westin održana je hibridna konferencija „Novi proračun EU-a 2021-2027 i novi programi za JLS i komunalna društva“.

Okupila je niz relevantnih predavača, među kojima i Natašu Tramišak, ministricu regionalnog razvoja i fondova Europske unije, dr. sc. Tomislava Ćorića, ministra gospodarstva i održivog razvoja, Ivanu Maletić, članicu Europskog revizorskog suda, Šimu Erlića, državnog tajnika u Ministarstvu regionalnog razvoja i fondova EU i Zvonimira Savića, savjetnika predsjednika Vlade RH. U ime Karlovačke županije u radu konferencije sudjelovala je županica Martina Furdek Hajdin, koja je kao izlagač sudjelovala u panel raspravi na temu priprema i financiranje projekata na razini regionalne i lokalne samouprave te važnosti lokalnih razvojnih strategija.

Cilj konferencije bio je upoznati sudionike s novostima i prilikama u predstojećem sedmogodišnjem razdoblju EU-a, kako bi bili na vrijeme spremni iskoristiti mogućnosti koje se otvaraju lokalnim i regionalnim jedinicama, komunalnim i drugim javnim poduzećima, agencijama i proračunskim korisnicima.

Naime, najveća novost u idućem razdoblju su velika dodatna sredstva uz sam proračun Europske unije, koja se osiguravaju za program borbe protiv posljedica koronakrize pod nazivom „EU sljedeće generacije“. On uključuje i Fond za oporavak i otpornost – najveći instrument za financiranje projekata oporavka od krize i otpornosti na krizu u povijesti EU-a. Fond je vrijedan 672,5 mlrd. EUR, odnosno više od polovine čitavog sedmogodišnjeg europskog proračuna.

Upravo kroz njega Hrvatska će dobiti cijelu jednu dodatnu omotnicu za financiranje reformi te investicijskih i razvojnih projekata ne samo u javnom sektoru, već i za poduzetničke projekte digitalizacije, projekte prelaska na zelene oblike energije i projekte modernizacije i proširenja proizvodnje i pružanja usluga.

Novosti u novom financijskom razdoblju – na raspolaganju su više od 24 milijarde eura

Konferenciju je otvorila bivša europarlamentarka, danas članica Europskog revizorskog suda Ivana Maletić koja je pojasnila nova pravila pripreme i provedbe programa EU-a te naglasila na čemu će biti fokus u idućem razdoblju.

„Veličina proračuna se nije smanjila, unatoč tome što je EU izgubila jednu članicu“, rekla je Maletić i nadodala kako to pokazuje da su svi shvatili koliko je važno i dalje jednako izdašno financirati politike kao što su kohezijska ili poljoprivredna. „Prijedlog je bio da se one smanje, ali to se ipak nije dogodilo“, kazala je Maletić.

Dobra vijest je i da su države članice odbile prijedlog da se poveća stopa nacionalnog sufinanciranja projekata, što bi za mnoge sredine bio preveliki financijski teret. Također, smanjio se i broj programa, s 58 na 37, što olakšava upravljanje cijelim proračunom.

Maletić je predstavila i ključne novosti u kohezijskoj politici. „Umjesto dosadašnjih 11 prioriteta, imamo pet glavnih ciljeva, a to su Pametnija Europa, Zelenija Europa, Povezanija Europa, Europa s istaknutijom socijalnom komponentom i Europa bliža građanima“, rekla je i dodala kako će se u narednom razdoblju smanjiti administrativno opterećenje i ubrzati procedure provedbe. Tako se ukida procedura Europske komisije za odobrenje velikih projekata i potpisivanje ugovora o pomoći (grant agreement), najavljena je i upotreba metode pojednostavljenih troškova, a PDV postaje prihvatljiv trošak za projekte ukupne vrijednosti ispod 5 milijuna eura, bez obzira je li krajnji korisnik u sustavu PDV-a. Novost je i da se za projekte koji ostvaruju prihode ukida obveza izračuna diskontiranog neto prihoda u okviru analize troškova i koristi, pojasnila je Maletić.

Keynote govornici bili su ministrica regionalnog razvoja i fondova EU Nataša Tramišak i ministar gospodarstva i održivog razvoja dr. sc. Tomislav Ćorić. Ministrica Tramišak se osvrnula na komunikaciju i suradnju sa županijama, gradovima i općinama oko programiranja. „Nama je glavni zadatak intenzivna komunikacija sa županijama i JLS. Prije osam mjeseci smo ih intenzivno uključili u proces programiranja VFO-a i zajedno definiramo prioritete“, rekla je ministrica regionalnoga razvoja i fondova EU Nataša Tramišak. „Kada pogledamo retroaktivno perspektivu 2014.-2020., možemo reći da je najviše, tu govorimo o desecima tisuća projekata, iznjedrila upravo lokalna i regionalna samouprava“, rekla je ministrica.

Ministrica je nadodala i kako se velika pozornost posvećuje gospodarstvenicima, a ne samo javnom sektoru. „U cijeloj Vladi razmišljamo o novim instrumentima, pozivima i mogućnostima financiranja poduzetnika. Trenutno imamo mehanizam, odnosno instrument REACT EU, a prvi poziv za proizvođačke djelatnosti bit će raspisan već idući tjedan. 1,14 mlrd. kuna je dostupno već ove godine“, najavila je Tramišak.

Ministar Ćorić osvrnuo se, među ostalim, na Zeleni plan i prilike koje donosi Hrvatskoj. „Zeleni plan je otvorio jednu potpuno novu paradigmu i mogućnosti za razvoj europskih ekonomija, pa tako i one hrvatske. Mnogi su vjerovali da će kriza koja nam se dogodila odgurati Europu od Zelenog plana, međutim dogodilo se upravo suprotno“, rekao je ministar Ćorić i dodao kako je upravo spomenutih 750 milijuna eura snažno fokusirano na postizanje agende Zelenog plana. „Mi držimo kako je to odlično iz čisto pragmatičnih razloga. Stagnantni rast kojem smo svjedočili proteklih desetljeća može se pretvoriti u nešto drugo samo ako mijenjamo paradigmu ekonomskog razvoja“, rekao je Ćorić.

Savjetnik premijera Andreja Plenkovića Zvonimir Savić pobliže je objasnio mehanizam za oporavak i otpornost. „Za Hrvatsku je predviđeno 6,3 mlrd. EUR bespovratnih sredstava, plus moguće dodatno traženje do 3,6 mlrd. eura zajmova“, naglasio je Savić. „Nijedna druga europska država nema toliki iznos na raspolaganju u odnosu na veličinu svoga gospodarstva. Startna pozicija nam je jako dobra“, zaključio je Savić.

Partneri konferencije bile su Udruga gradova u RH i Hrvatska zajednica županija, a sudionicima se obratio Goran Pauk, predsjednik HZŽ-a. „Prema podacima MRRFEU do 11. ožujka 2021. imamo ugovorenih projekata od 12,5 mlrd. EUR, što je 115% alociranih sredstava za razdoblje 2014-2020. Operativni program Konkurentnost i kohezija ima najbolji postotak ugovorenosti, čak 125% alokacije, a najveći postotak isplaćenih sredstava bilježi Program ruralnog razvoja, odnosno oko 64% omotnice. To nam govori o važnosti navedenih programa za regionalni razvoj u Hrvatskoj i daje poticaj da novu omotnicu dočekamo spremni“, kazao je Pauk.

Konferenciji su prisustvovali i brojni predstavnici JLS, komunalnih društava, ali i poduzetnika, a glavni zaključak je kako u narednom periodu imamo jedinstvenu priliku povlačenja značajnih europskih sredstava i ne smijemo si dopustiti pogreške. (KAZUP)

Komentiraj

Unesite svoj komentar!
Ovdje unesite svoje ime